{"id":49573,"date":"2008-09-06T10:48:13","date_gmt":"2008-09-06T10:48:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49573"},"modified":"2008-09-06T10:48:13","modified_gmt":"2008-09-06T10:48:13","slug":"promijenite-svoje-gene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/09\/06\/promijenite-svoje-gene\/","title":{"rendered":"Promijenite svoje gene"},"content":{"rendered":"<p>Uz druga\u010diju ishranu i na\u010din \u017eivota, a prema savjetima \u010duvenog Dina Orni&scaron;a a samo tri mjeseca dobrovoljci su natjerali, \u010dak, 500 gena da druga\u010dije obavljaju svoj posao <\/p>\n<p>Po\u017eelite li da \u017eivite kao Fred Kremenko, pro\u010ditajte &scaron;ta treba, a &scaron;ta ne treba jesti! <\/p>\n<p>Za samo tri meseca promeni\u0107ete, najmanje, 500 svojih gena! Ne verujete, zar ne? Poslu&scaron;ajte savet Dina Orni&scaron;a, profesora medicine na Kalifornijskom univerzitetu u San Francisku, koji preporu\u010duje da mo\u017eete preduprediti, \u010dak i preokrenuti, mnoga hroni\u010dna oboljenja, ukoliko uvedete nov na\u010din ishrane.<\/p>\n<p>Menjaju\u0107i \u017eivotne navike, menjate gene, poru\u010duje dugogodi&scaron;nji pobornik skromnih obroka, ula\u017eu\u0107i novac u nekoliko istra\u017eivanja da bi potkrepio vlastita gledi&scaron;ta. U najnovijem su mu se pridru\u017eili Piter Karol, &scaron;ef katedre za urologiju, i Kristofer Hak, geneti\u010dar koji izu\u010dava rak prostate &#8211; obojica iz iste visoko&scaron;kolske ustanove, i jo&scaron; nekolicina drugih. Poduhvat je osmi&scaron;ljen da pomogne grupi od 30 mu&scaron;karaca s malim izgledima da obole od raka prostate koji su odlu\u010dili da se ne podvrgnu ikakvom le\u010denju, pa i ako im se stanje &#8211; nedaj bo\u017ee! &#8211; pogor&scaron;a.<\/p>\n<p>Da vas odmah upozorimo: ne\u0107ete ste\u0107i druga\u010dije &bdquo;nasledne jedinice&quot;, ali \u0107ete postoje\u0107e naterati da se druk\u010dije pona&scaron;aju.<\/p>\n<p>Suvi&scaron;e je rano re\u0107i da li je izmenjeno \u017eivljenje dobrovoljaca zadr\u017ealo rak na bezbednom odstojanju, ali su genetske analize otkrile duboke razlike u nekanceroznom tkivu \u017elezde ve\u0107 posle tri meseca. Vi&scaron;e od 500 gena sada druga\u010dije obavlja posao: pojedini s blagotvornim dejstvom, ra\u010dunaju\u0107i neke koji suzbijaju tumor, postali su \u017eivahniji. Nasuprot tome, sabra\u0107a sa &scaron;tetnim uticajem, uklju\u010duju\u0107i neke koji podsti\u010du rak, isklju\u010dili su se!<\/p>\n<p><strong>Uglavnom neprera\u0111eno<\/strong><\/p>\n<p>&bdquo;Veoma je neobi\u010dno da je promena imala jednak u\u010dinak kao najmo\u0107niji lekovi koji su danas dostupni&quot;, obja&scaron;njava je Kristofer Hak. &bdquo;Divno je otkriti da ishrana i \u017eivljenje toliko duboko uti\u010du i deluju poput le\u010denja medikamentima s manje ne\u017eeljenih posledica&quot;.<\/p>\n<p>Din Orni&scaron; smatra da \u0107e ovi nalazi, mo\u017eda, pokrenuti one koji veruju da vi&scaron;e nemaju &scaron;ta da preduzmu: &bdquo;Ljudi ka\u017eu: Sve je u mojim genima, &scaron;ta ja tu mogu? To nazivam genetskim nihilizmom. Ovo bi mogao biti protivotrov za takvo gledi&scaron;te. Geni, mo\u017eda, odre\u0111uju \u010demu smo skloni, ali nisu na&scaron;a sudbina&quot;.<\/p>\n<p>Pobu\u0111eni rakom postate, u\u010desnici u istra\u017eivanju i&scaron;li su do kraja sa Orni&scaron;ovom dijetom. Jeli su hranu s malo masno\u0107e, zasnovanu na biljkama, uglavnom neprera\u0111enu, poput integralnih \u017eitarica. Pe&scaron;a\u010dili su, najmanje, 30 minuta &scaron;est puta sedmi\u010dno najkra\u0107e sat vremena tri dana u sedmici. Svakog dana radili su sat vremena jednostavne ve\u017ebe utemeljene na jogi, uklju\u010duju\u0107i istezanje, disanje, duboko razmi&scaron;ljanje (meditacija) i slikovito izlaganje. I u\u010destvovali su u nedeljnim dru\u017eenjima za pru\u017eanje podr&scaron;ke, osmi&scaron;ljenim da poja\u010daju bliskost i dru&scaron;tvenu potporu.<\/p>\n<p>Svaki put kada je Din Orni&scaron; obrazlagao svoj program, ljudima je pogled blistao. Ve\u0107ina ne\u0107e biti u stanju da preko no\u0107i preokrene svoj \u017eivot, ukoliko u tome, uop&scaron;te, uspe. Ali je &scaron;a&scaron;avo sebe poraziti pristupom &#8211; sve ili ni&scaron;ta. Usvajanje samo promena koje mo\u017eete izvesti i uvo\u0111enje novih tek kada ste spremni, kudikamo je ispravniji put do zdravlja.<\/p>\n<p>Svako je, jednostavno, ograni\u010den svojim mogu\u0107nostima u prihvatanju druga\u010dije hrane, obolelima s rakom prostate, me\u0111utim, nametnuta je stro\u017ea ishrana. I &scaron;to su se vi&scaron;e menjali, ishod je bio bolji.<\/p>\n<p>U doti\u010dnom istra\u017eivanju najvi&scaron;e iznena\u0111uje &scaron;to su mu&scaron;karci toliko brzo promenili svoje genetske odlike.<\/p>\n<p>Za&scaron;to se truditi? Kada sumnj\u010davi vide za tri meseca uo\u010dljive razlike, mo\u017eda \u0107e se predomisliti. &bdquo;Nije to samo smanjenje opasnih \u010dinilaca ili spre\u010davanje da se ne&scaron;to lo&scaron;e ne desi. Va\u017enije je da su promene brze i da ne morate \u010dekati godinama da biste osetili korist&quot;, zaklju\u010duje Din Orni&scaron;.<\/p>\n<p>\u010clanak u kojem je on sa saradnicima opisao nalaze objavljen je nedavno u uglednom \u010dasopisu &bdquo;Spisi Nacionalne akademije nauka&quot;.<\/p>\n<p><strong>Malo po malo &#8211; salo<\/strong><\/p>\n<p>Din Orni&scaron; je svojevremeno napisao knjigu &bdquo;Jedi vi&scaron;e, te\u017ei manje&quot;, a me\u0111u lekarima je poznat zahvaljuju\u0107i uspehu u predupre\u0111enju i spre\u010davanju zapu&scaron;enja srca, za &scaron;ta se ranije verovalo da nije mogu\u0107e bez hirur&scaron;kog zahvata ili uzimanja lekova.<\/p>\n<p><strong>Kakvu to ishranu on preporu\u010duje?<\/strong><\/p>\n<p>Uspeh se ne posti\u017ee ograni\u010davanjem unosa kalorija, ve\u0107 obra\u0107anjem pa\u017enje na to &scaron;ta jedemo. Zato hranu deli na onu koju treba da jedemo sve vreme, ponekad i nikada.<\/p>\n<p>Kadgod ste gladni, slede\u0107e namirnice mo\u017eete jesti sve dok se ne zasitite: pasulj i mahune, vo\u0107e &#8211; od jabuka do lubenica, od malina do ananasa, \u017eitarice i povr\u0107e.<\/p>\n<p>S merom treba unositi: nemasne mle\u010dne prera\u0111evine &#8211; obrano mleko, posni jogurt, sir i pavlaku i belance.<\/p>\n<p>Obavezno izbegavati: meso svake vrste &#8211; crveno i belo, riba i \u017eivinsko (ako ne mo\u017eemo bez mesa, treba ga jesti u najmanjoj mogu\u0107oj meri), ulje i namirnice koje ga sadr\u017ee, poput margarina, ve\u0107inu preliva za salatu, avokado, masline, orah i semenke, mle\u010dne proizvode (ako nisu nemasni), &scaron;e\u0107er i proste derivate &scaron;e\u0107era &#8211; med, melasa, kukuruzni sirup i sirup s mnogo fruktoze, alkohol, sve zgotovljeno u komercijalne svrhe &scaron;to ima vi&scaron;e od dva grama masti po porciji.<\/p>\n<p>Uz to se savetuje mnogo malih obroka, po&scaron;to zbog ovakvog na\u010dina ishrane \u010de&scaron;\u0107e ose\u0107ate glad. Br\u017ee \u0107ete se zasititi, a une\u0107ete vi&scaron;e hrane ne pove\u0107av&scaron;i iznos kalorija.<\/p>\n<p>Zanimljivo je da Din Orni&scaron; smatra da je na&scaron; metabolizam pode&scaron;en jo&scaron; u doba Freda Kremenka, kada nismo znali odakle nam dolazi slede\u0107i obrok i kada je bilo razdoblja s malo dostupne hrane. Telo je prirodno htelo da zadr\u017ei svu energiju koju je moglo i poku&scaron;alo bi da uskladi&scaron;ti svaki vi&scaron;ak kao salo. Danas ve\u0107ina ljudi ima gotovo neprekidan pristup hrani, ali se tela nisu prilagodila novom na\u010dinu \u017eivota.<\/p>\n<p>Stefan Vuka&scaron;in<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uz druga\u010diju ishranu i na\u010din \u017eivota, a prema savjetima \u010duvenog Dina Orni&scaron;a a samo tri mjeseca dobrovoljci su natjerali, \u010dak, 500 gena da druga\u010dije obavljaju svoj posao <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49573","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49573","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49573"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49573\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49573"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49573"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49573"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}