{"id":49572,"date":"2008-09-05T11:22:03","date_gmt":"2008-09-05T11:22:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49572"},"modified":"2008-09-05T11:22:03","modified_gmt":"2008-09-05T11:22:03","slug":"da-li-ce-skoro-propast-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/09\/05\/da-li-ce-skoro-propast-svijeta\/","title":{"rendered":"Da li \u0107e skoro propast svijeta?"},"content":{"rendered":"<p>Najve\u0107i eksperiment u istoriji \u010dovje\u010danstva po\u010de\u0107e 10. septembra, u tunelu stotinak metara pod zemljom, na francusko-&scaron;vajcarskoj granici. Tog dana kona\u010dno \u0107e proraditi najsna\u017eniji akcelerator na svijetu, odnosno ubrziva\u010d \u010destica, takozvani Large Hadron Collider (LHC).<\/p>\n<p>LHC je 27-kilometarski kru\u017eni protonski akcelerator, nazvan &quot;Veliki otac&quot; svih sli\u010dnih ure\u0111aja. \u010citav projekt ko&scaron;ta gotovo devet milijardi dolara, a u njemu u\u010destvuje 15-ak zemalja. Eksperiment sprovodi Evropska laboratorija za istra\u017eivanje \u010destica (CERN).<\/p>\n<p>Kada se unutar LHC-a brzinom svetlosti budu frontalno sudarale prve \u010destice, pretpostavlja se da bi mogle nastati reakcije sli\u010dne prvom prasku. Upravo su spoznaje o nastanku svemira, kao i otkrivanje tajni fizike elementarnih \u010destica glavni cilj eksperimenta.<\/p>\n<p>Kako se kriti\u010dni datum primi\u010de, rasplamsavaju se polemike o tome da li \u0107e eksperiment ozna\u010diti po\u010detak kraja sveta ili pak otkriti nove tragove o poreklu kosmosa, novim \u010desticama, novim dimenzijama i verovatno novim zakonima fizike koje teorija jo&scaron; nije ni predvidela.<\/p>\n<p>Mnogi se boje da bi u slu\u010daju neke nepredvidive situacije tokom esperimenta moglo da do\u0111e do nastanka crne rupe koja bi odmah po\u010dela da uvla\u010di okolnu materiju. Moglo bi, ka\u017eu, po\u010deti s jednim jedinim protonom, a zavr&scaron;iti s \u010ditavom Zemljom.<\/p>\n<p>Do sada nevi\u0111ena simulacija velikog praska na&scaron;la se na udaru kritike grupe svetskih stru\u010dnjaka, koji tvrde da eksperiment potencijalno nosi ogromnu opasnost za \u010dove\u010danstvo.<\/p>\n<p>Evropski sud u Strazburu nedavno je ipak odbio tu\u017ebu 20-ak uglednih fizi\u010dara koji tvrde da bi sudaranje protona unutar LHC-a moglo dovesti do nastajanja crnih rupa, koje bi rasle i &quot;progutale&quot; svet, odnosno dovele do Apokalipse.<\/p>\n<p>Jedan od zagovornika teorije o smaku sveta je i nema\u010dki fizi\u010dar Oto E. Ro&scaron;ler iz Tibingena. Prema njegovom mi&scaron;ljenju, sporne crne rupe ne\u0107e nastati odmah nakon prve kolizije protona u akceleratoru, ve\u0107 to mo\u017ee potrajati i nekoliko desetina godina, pa \u010dak i mnogo vi&scaron;e.<\/p>\n<p>&quot;Me\u0111utim, ako jednom po\u010dne taj proces, vi&scaron;e ga nije mogu\u0107e zaustaviti&quot;, upozorava ovaj nema\u010dki nau\u010dnik.<\/p>\n<p>Do nastajanja crnih rupa, prema dosada&scaron;njim nau\u010dnim saznanjima, mo\u017ee do\u0107i samo ako prostor pokazuje vi&scaron;e od tri dimenzije. Ako bi se tako ne&scaron;to zaista dogodilo unutar LHC-a, to bi zna\u010dilo potvrdu &quot;teorije stringova&quot;, koja polazi od pretpostavke da postoji devet dimenzija prostora.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina nau\u010dnika, ipak, smatra da \u010dove\u010danstvu ne preti smak sveta.<\/p>\n<p>Zagovornici predstoje\u0107eg eksperimenta tvrde da svet mo\u017ee mirno da spava i da je re\u010d o strogo kontrolisanom projektu koji mo\u017ee da pomogne da se pronikne u to kakav je bio svemir pre 14 milijardi godina.<\/p>\n<p>Nema mesta strahu od crnih rupa koje bi nas sve mogle progutati, stav je stru\u010dnjaka koji ve\u0107 20 godina rade na o\u017eivotvorenju ovog istorijskog poduhvata.<\/p>\n<p>LHC mo\u017ee da stvori si\u0107u&scaron;nu, gotovo beskona\u010dno kratkotrajnu, odnosno potpuno bezopasnu crnu rupu. Oko toga se fizi\u010dari ne uzbu\u0111uju, jer, ka\u017eu, mogu\u0107nost nastanka stabilne crne rupe koja bi mogla da naraste u ne&scaron;to zabrinjavaju\u0107e, ravna je nau\u010dnoj fantastici.<\/p>\n<p>Dva fizi\u010dara su pa\u017eljivije prou\u010dili taj &quot;problem&quot; porede\u0107i ga s poznatim astrofizi\u010dkim pojavama i koriste\u0107i postoje\u0107a znanja o svemiru kako bi odredili verovatno\u0107u da eksperiment LHC stvori stabilnu crnu rupu na Zemlji.<\/p>\n<p>To su Stiven Gidings sa Univerziteta Santa Barbara u Kaliforniji i Mikelan\u0111elo Mangano iz CERN-a, \u010diji su stru\u010dnjaci i sagradili LHC.<\/p>\n<p>Ova dva nau\u010dnika se u radu objavljenom 18. avgusta u online izdanju &quot;Physical Review&quot;, bave &quot;ekstremno hipoteti\u010dkim scenarijem&quot; u kojem je crna rupa stvorena u LHC-u stabilna i ostaje na Zemlji.<\/p>\n<p>Na pitanje da li je \u010dove\u010dantsvo osu\u0111eno na propast, njihov kratki odgovor je &#8211; ne.<\/p>\n<p>&quot;Vrlo temeljito smo prou\u010dili mogu\u0107i rizik, \u010dak i s nekim suludim pretpostavkama o pona&scaron;anju crne rupe, i zaklju\u010dili da nam ne preti nikakva opasnost&quot;, rekao je Gidings.<\/p>\n<p><em>Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najve\u0107i eksperiment u istoriji \u010dovje\u010danstva po\u010de\u0107e 10. septembra, u tunelu stotinak metara pod zemljom, na francusko-&scaron;vajcarskoj granici. Tog dana kona\u010dno \u0107e proraditi najsna\u017eniji akcelerator na svijetu, odnosno ubrziva\u010d \u010destica, takozvani Large Hadron Collider (LHC).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49572","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49572","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49572"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49572\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}