{"id":49566,"date":"2008-08-30T11:37:54","date_gmt":"2008-08-30T11:37:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49566"},"modified":"2008-08-30T11:37:54","modified_gmt":"2008-08-30T11:37:54","slug":"voljene-pretvaraju-u-dijamante","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/08\/30\/voljene-pretvaraju-u-dijamante\/","title":{"rendered":"Voljene pretvaraju u dijamante"},"content":{"rendered":"<p>Algordanza, mala kompanija sa sjedi&scaron;tem u planinama na jugozapadu &Scaron;vajcarske, koristi pepeo umrlih ljudi kao trajnu uspomenu za njihove najbli\u017ee i najdra\u017ee.<\/p>\n<p>&quot;Neki ljudi smatraju da im poma\u017ee odlazak na groblje i ostavljaju poklone na groblju&quot;, kazao je predsjednik Algordanze Veit Brimer. &quot;Ima nekih ljudi koji, iz razli\u010ditih razloga, ne \u017eele da imaju ovakve opro&scaron;taje. Zapanjuju\u0107e je da su ovo uglavnom hri&scaron;\u0107ani. Oni ka\u017eu:'Za&scaron;to bih govorio zbogom? Svejedno \u0107u vidjeti mog mu\u017ea u raju za 15 godina'&quot;, kazao je Brimer u svojoj kancelariji iz koje se vide okolne planine.<\/p>\n<p>Tehnologija za pravljenje vje&scaron;ta\u010dkih dijamanata prvo je po\u010dela u General electricu 1950-ih. Priroda se odslikava tako &scaron;to se ugljenik izla\u017ee velikom pritisku i temperaturi.<\/p>\n<p>Algordanza &#8211; &scaron;to zna\u010di &quot;uspomena&quot; na lokalnom roman&scaron;kom jeziku, koji se govori u nekim &scaron;vajcarskim kantonima Grisonsa &#8211; jedna je od &scaron;a\u010dice kompanija koje nude vje&scaron;ta\u010dke dijamante koji su se pojavili sa razvojem novih tehnologija.<\/p>\n<p>Ameri\u010dka LifeGem i britanska firma Phoenix Diamonds, na primjer, tako\u0111e nude dijamante napravljene od kose koja sadr\u017ei vi&scaron;e ugljenika nego pepeo, &scaron;to zan\u010di da nakit mo\u017ee da se napravi od kose \u017eive osobe ili od kose nekog ko je radije sahranjen nego kremiran. LifeGem, tako\u0111e, nudi dijamante napravljene od mrtvih pacova.<\/p>\n<p>&quot;Neki ljudi ka\u017eu da je to velika \u010dast i uspomena&quot;, kazala je Laura Simanton iz Gemolo&scaron;kog instituta Amerike (GIA). &quot;Izvjesno je da tehnologija napreduje.&quot;<\/p>\n<p>Sinteti\u010dki dijamanti postali su toliko uobi\u010dajeni da GIA sada skalira njihov kvalitet, tako da kupci mogu da procijene &scaron;ta dobijaju u pore\u0111enju sa prirodnim dijamantima.<\/p>\n<p>D\u017eon Kordova, potpredsjednik Robins Bros, firme koja se bavi prodajom vjereni\u010dkog prstenja sa sjedi&scaron;tem u Kaliforniji, kazao je da su sinteti\u010dki dijamanti &quot;generalno malo manje jeftiniji&quot; od prirodnih, ali to sve zavisi od svakog pojedina\u010dnog kamena.<\/p>\n<p>GIA urezuje rije\u010d &quot;sinteti\u010dki&quot; i prijavljuje broj vje&scaron;ta\u010dkih dijamanata kojima daje ocjene.<\/p>\n<p>Brimer iz Algodrante prvi put je vidio poslovnu &scaron;ansu u dijamantima &quot;uspomenama&quot; nakon sastanka sa ruskih hemi\u010darem, koji je objasnio kako se dijamanti mogu napraviti u laboratoriji. <\/p>\n<p>Prvo su Birmer, koji je radio posao u vezi sa informacionom tehnologijom, i njegov partner Rinaldo Vili mislili da \u0107e im klijentela biti uglavnom mladi, ali bili su iznena\u0111eni \u010dinjenicom da su &quot;u stvari sve mu&scaron;terije bile iz svih \u017eivotnih doba&quot;. <\/p>\n<p>Bobi Truman &#8211; iz Nelson slu\u017ebe za sahrane iz Arkanzasa, koji nudi dijamante i klijentima koji \u017eele sahranu i kremiranje &#8211; odlu\u010dio je da LifeGem napravi dijamant od njegove i kose \u010dlanova njegove porodice.<\/p>\n<p>&quot;Moja porodica \u0107e \u010duvati ovaj dijamant generacijama i o\u010dekujem da \u0107e i ostale porodice \u017eeljeti da urade isto&quot;, kazao je Truman.<\/p>\n<p>Algodranza 40 odsto posla obavlja u Japanu, svom najve\u0107em tr\u017ei&scaron;tu, gdje je kremacija veoma \u010desta zbog nedostatka zemlji&scaron;ta.<\/p>\n<p>Mnogi klijenti iz Evrope putuju u &Scaron;vajcarsku kako bi ispratili preminule na svom posljednjem putovanju i upoznali ljude koji \u0107e pretvoriti pepeo u dijamant.<\/p>\n<p>\u010cesto se dijamanti koriste kao privjesak za ogrlice, koje o\u017ealo&scaron;\u0107eni tada nose kako bi odr\u017eali blizak kontakt sa voljenima. Ali, neke mu&scaron;terije imaju druga\u010dije planove.<\/p>\n<p>Jedna udovica, kazao je Brimer, nosila je mu\u017eevljev dijamant u torbi. Drugi su stavili dijamante na omiljeni sto preminulog u lokalnom pabu.<\/p>\n<p>Brimer ka\u017ee da ovi dijamanti nijesu svima privla\u010dni i zapanjen je Algordanzinim uspjehom &#8211; nije dao brojke o broju prodatih komada, ali je kazao da je prva \u010detvrtina 2008. godine &#8211; posljednji detalji koji su javno dostupni &#8211; bila do sada najuspje&scaron;niji tromjese\u010dni period.<\/p>\n<p>Tokom svoje prve godine, 2004, kompanija je prodala samo jedan dijamant. Ovih dana prave oko 60 dijamanata mjese\u010dno, &scaron;to Brimer pripisuje preporukama korisnika i medijskom izvje&scaron;tavanju jer se Algordanza ne reklamira.<\/p>\n<p>Za svaki dijamant potrebno je od tri nedjelje do tri mjeseca da se naprave, kazao je Nesimi Oner, hemi\u010dar u jednoj od laboratorija Algordanze.<\/p>\n<p>Zbog toga &scaron;to je samo dva odsto pepela ljudskog tijela ugljenik, koji treba pro\u010distiti, najve\u0107a veli\u010dina dijamanta koju nudi Algordanza je jedan karat koji ko&scaron;ta 13,328 eura.<\/p>\n<p>&quot;Hemija je laka&quot;, kazao je Oner. &quot;Ono &scaron;to je interesantno za mene je kako proizvesti ve\u0107i dijamant.&quot;<\/p>\n<p><em>Sem Kejd\u017e<\/em><\/p>\n<p><em>Reuters<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Algordanza, mala kompanija sa sjedi&scaron;tem u planinama na jugozapadu &Scaron;vajcarske, koristi pepeo umrlih ljudi kao trajnu uspomenu za njihove najbli\u017ee i najdra\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49566","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49566"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49566\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}