Ljudi s ta\u010dnoš\u0107u prate koli\u010dinu, \u010dak i kada ne umiju da zbrajaju, kao amazonsko lova\u010dko-sakuplja\u010dko pleme Pirahe koje za to nemaju rije\u010di! Za divno \u010dudo, jezik nije ni neophodan <\/p>\n
Pssst! Slušajte pa\u017eljivo – to je zvuk ljudi koji broje ne koriste\u0107i ili, \u010dak, ne misle\u0107i na re\u010di koje ozna\u010davaju brojeve.<\/p>\n Govornici engleskog mogu odrediti mali broj predmeta stavljenih pred njih, \u010dak i ako obavljaju verbalni zadatak koji ometa sposobnost brojanja, navodi se u istra\u017eivanju predstavljenom na godišnjem skupu Društva za kognitivnu nauku.<\/p>\n Nalazi pokazuju da jezik nije neophodan da bi se razmišljalo o broju predmeta, ka\u017ee koautor istra\u017eivanja Majkl Frenk iz Masa\u010dusetskog instituta za tehnologiju (MIT). Umesto toga, re\u010di za ozna\u010davanje brojeva su oru\u0111e apstraktnog mišljenja koje omogu\u0107ava ljudima da barataju i zapamte ta\u010dnu koli\u010dinu s ve\u0107om izvesnoš\u0107u gra\u0111enjem na osnovnom, neverbalnom znanju brojeva.<\/p>\n Edvard Gibson, stru\u010dnjak za saznajne nauke na MIT-ju, rukovodio je novim ispitivanjem.<\/p>\n I u Bostonu isto<\/strong><\/p>\n „Ljudska suštinska numeri\u010dka sposobnost ostaje nepromenjena i kada su spre\u010deni da koriste brojeve", objašnjava Majkl Frenk. Jezik se mo\u017ee širiti na osnovnom, neverbalnom znanju u drugim oblastima, kao što su prepoznavanje boja, prostorno snala\u017eenje i zaklju\u010divanje o verovanjima i \u017eeljama drugih.<\/p>\n Tim Edvarda Gibsona ve\u0107 je izvestio da Pirahe, lova\u010dko-sakuplja\u010dko pleme iz Amazonije, nemaju re\u010di za ozna\u010davanje brojeva, ali su ta\u010dno postavili mali broj nenaduvanih balona pored odgovaraju\u0107eg malog broja kalemova. Zadatke koji su zahtevali pam\u0107enje više od oko \u010detiri predmeta doti\u010dni dobrovoljci nisu bili u stanju da reše. Drugim re\u010dima, oni znaju da dodavanje ili oduzimanje jednog predmeta iz skupine \u010dini veliku razliku, ali nemaju jezi\u010dki na\u010din da prate koli\u010dinu koja se pove\u0107ava, za šta je potrebno apstraktno mišljenje.<\/p>\n Ljudi koji govore engleski, lišeni sposobnosti brojanja, imali su u\u010dinak kao Pirahe na istim zadacima, mada su ameri\u010dki ispitanici bili bolji u pam\u0107enju koli\u010dina ve\u0107ih od \u010detiri. Nau\u010dnici su vrbovali 20 dobrovoljaca iz okoline Bostona, starosti od 18 do 50 godina. U\u010desnici su slušali odlomke sa Radija Bi-Bi-Si i ponavljali spikerove re\u010di što su br\u017ee mogli, istovremeno svrstavaju\u0107i brojeve balona uz brojeve kalemova koje je na sto postavio rukovodilac ogleda. Verbalni zadaci su iscrpeli mentalne sposobnosti potrebne za usmeno brojanje.<\/p>\n U jednim opitima eksperimentator je stavljao promenljiv brojeve kalemova, od jedan do deset, zdesna ulevo ispred ispitanika. U drugim ogledima kalemovi su bili postavljeni upravno prema ispitanicima, uklanjani iz vidokruga nakon što su namešteni ili su jedan po jedan ispuštani u kutiju.<\/p>\n Ko to orkestrira?<\/strong><\/p>\n Kao i Pirahe, ameri\u010dki dobrovoljci su pravili malo grešaka u svrstavanju odgovaraju\u0107ih koli\u010dina balona uz kalemove u ravni ispred njih. U drugim zadacima, koji su zahtevali pam\u0107enje koli\u010dine kalemova, govornici engleskog napravili su nešto više grešaka, ali su ipak bili bolji od Piraha.<\/p>\n S obzirom na njihovo jezi\u010dko iskustvo s brojevima, ljudi koji govore engleski su, mo\u017eda, koristili neverbalne mentalne strategije u teškim zadacima koje prosto ne bi pale na pamet onima što ne koriste re\u010di za ozna\u010davanje brojeva, navodi Majkl Frenk. Mogu\u0107e je da su ameri\u010dki ispitanici opazili tri ili \u010detiri predmeta istovremeno – neverbalno prosu\u0111ivanje na prvi pogled – u du\u017eem nizu predmeta i onda su opa\u017eene skupove objedinili.<\/p>\n Suštinske neverbalne broj\u010dane sposobnosti ispoljavaju se u dva postupka koja su ranija istra\u017eivanja prepoznala kod ljudi i mnogih \u017eivotinja. Jedan vizuelno prati podudaranjene više od tri ili \u010detiri odvojena predmeta, drugi procenjuje velike, pribli\u017ene koli\u010dine.<\/p>\n Pitanje da li jezik orkestrira mišlju ili misao postoji izvan jezika podsti\u010de velika sporenja više od sto godina. Majkl Frenk se nada da \u0107e ovi nalazi voditi srednjem pristupu koji dodeljuje suštinski uticaj i osnovnim neverbalnim sposobnostima i odgovaraju\u0107im jezi\u010dkim zamislima (koncepti).<\/p>\n Jezik se mo\u017ee graditi na neverbalnom broj\u010danom ustrojstvu, predla\u017ee Majkl Frenk.<\/p>\n Ali mo\u017ee uticati na druge oblike mišljenja, a da kao podlogu ne koristi neverbalno znanje, prime\u0107uje Lera Borodicki, psiholingvista sa Univerziteta Stenford. Ona prou\u010dava kako se prostorne predstave vremena – bilo da se pretpostavlja da se kre\u0107e napred ili nagore – razlikuju u nekim jezicima, poput engleskog i mandarinskog kineskog.<\/p>\n Stefan Vukašin<\/p>\n Politika<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ljudi s ta\u010dnoš\u0107u prate koli\u010dinu, \u010dak i kada ne umiju da zbrajaju, kao amazonsko lova\u010dko-sakuplja\u010dko pleme Pirahe koje za to nemaju rije\u010di! Za divno \u010dudo, jezik nije ni neophodan <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49559","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49559"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49559\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Psihologija <\/strong><\/p>\n