Izraelski arheolozi pronašli su u Jerusalimu natpis star 2.600 godina sa imenom velikaša sa dvora poslednjeg kralja Judeje. <\/p>\n
"Našli su odli\u010dno o\u010duvan otisak u glini \u017eiga sa imenom Gedalijaha, sina Pašurovog", velikaša sa dvora kralja Sedekije koji se pominje u Bibliji (Jeremija 21-1), kazala je arheolog Eilat Mazar. <\/p>\n
Ona je kazala da je otisak pre\u010dnika jednog santimetra. <\/p>\n
Na\u0111en je nedaleko od drugog otiska sa imenom drugog dostojanstvenika dvora, otkrivenog 2005. godine.<\/p>\n
Prema njenim re\u010dima, re\u010d je o "izuzetnom otkri\u0107u" pošto su otisci pe\u010data toliko dobro o\u010duvani. <\/p>\n
Me\u0111utim, ugledni arheolog Izrael Finkelstajn, autor bestselera "Razotkrivena Biblija", umanjio je zna\u010daj otkri\u0107a. <\/p>\n
"Desetine otisaka \u017eigova iz tog vremena ve\u0107 su prona\u0111ene, a neki su se pokazali kao falksifikati", kazao je Finkelstajn i podsetio da se u pariskom Luvru \u010duvaju dva autenti\u010dna pe\u010data iz Judeje, koji datiraju više od veka pre Sedekije. <\/p>\n
"Takvo otkri\u0107e je zanimljivo, ali ne menja našu predstavu o vladavini Sedekije, \u010dije je postojanje, u skladu sa Biblijom, arheologija ve\u0107 potvrdila", dodao je. <\/p>\n
Prilikom iskopavanja u \u010detvrti Silvan u isto\u010dnom Jerusalimu na\u0111eni su ostaci palate duga\u010dke tridesetak metara. <\/p>\n
Kralj Sedekija je ubijen 586. godine pre nove ere, tokom slamanja pobune judejskog kraljevstva protiv Vavilona i zauzimanja Jerusalima.<\/p>\n
RTS<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Izraelski arheolozi pronašli su u Jerusalimu natpis star 2.600 godina sa imenom velikaša sa dvora poslednjeg kralja Judeje. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49538","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49538"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49538\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}