{"id":49535,"date":"2008-07-31T09:50:20","date_gmt":"2008-07-31T09:50:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49535"},"modified":"2008-07-31T09:50:20","modified_gmt":"2008-07-31T09:50:20","slug":"leonardo-da-vinci-kopirao-ideje-kine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/31\/leonardo-da-vinci-kopirao-ideje-kine\/","title":{"rendered":"Leonardo da Vin\u010di kopirao ideje Kine"},"content":{"rendered":"<p>Leonardo da Vin\u010di nije bio ba&scaron; toliko genijalan koliko smo dosad svi mislili, jer je on svoje slavne crte\u017ee ma&scaron;ina, naprosto nezamislivih u doba renesanse, kopirao od Kineza, tvrdi Britanac Gevin Menzis (71) u knjizi objavljenoj ovoga ljeta u SAD i Velikoj Britaniji.<\/p>\n<p>Ozbiljni nau\u010dnici, poput Martina Kempa sa Univerziteta u Oksfordu i Felipa Fernandesa Armesta sa Univerziteta u Londonu, odmah su s podsmehom odbacili Menzisovu teoriju, tvrde\u0107i da je njemu stalo samo do senzacija i &#8211; para!<\/p>\n<p>&quot;Menzisove tvrdnje su li&scaron;ene dokaza, pa zato ne mislim da \u0107emo skoro morati da okrenemo naglava\u010dke ono &scaron;to sada znamo o Da Vin\u010diju i tehnologiji iz 15. stole\u0107a&quot;, izjavio je profesor Kemp Rojtersu.<\/p>\n<p>Menzis, oficir Kraljevske ratne mornarice u penziji, tvrdi da je 1434. godine kineska flota donela u Italiju nekoliko enciklopedija, Zapadu dotad nepoznate tehnologije.<\/p>\n<p>Da Vin\u010di je, tvrdi ekscentri\u010dni Britanac, video te knjige i na osnovu njih nacrtao \u010dudesne, lete\u0107e ma&scaron;ine kojima se svet do danas divi, uvek uz pitanje &#8211; kako je mogu\u0107e da nekome tako ne&scaron;to padne na pamet pre 600 godina?!<\/p>\n<p><strong>\u010cinjenice ili fantazija?<\/strong><\/p>\n<p>&quot;Sve &scaron;to su Kinezi znali do te 1430. godine, dospelo je u Veneciju zahvaljuju\u0107i kineskim mornarima&quot;, tvrdi Menzis u knjizi duga\u010dkog naslova: &quot;1434: Godina u kojoj je veli\u010danstvena kineska flota doplovila do Italije i pokrenula Renesansu&quot; (1434: The Year a Magnificent Chinese Fleet Sailed to Italy and Ignited the Renaissance).<\/p>\n<p>Menzis, sem toga, tvrdi da su kineski brodovi otkrili Australiju i Novi Zeland pre Evropljana. Ipak, u svetu se najvi&scaron;e pro\u010duo tvrdnjom, iznetom u knjizi objavljenoj 2002. godine, da su Kinezi otkrili Ameriku 70 godina pre Hristifora Kolumba!<\/p>\n<p>Ta knjiga, &quot;1421: Godina u kojoj je Kina otkrila svet&quot; (1421: The Year China Discovered the World), do sada je prodata u milion primeraka.<\/p>\n<p>Knjiga je autoru donela lepe pare, pa se on sada nada da ni&scaron;ta gore ne\u0107e pro\u0107i ni s teorijom o nenadma&scaron;nom umetniku iz Firence, Leonardu da Vin\u010diju (1452-1519), slikara i vajara na koga se najpre misli kad se i dan danas neko ozna\u010dava kao &quot;renesansno svestran i obrazovan \u010dovek&quot;.<\/p>\n<p>&quot;\u010citava ta evrocentri\u010dna teorija, prema kojoj je Evropa otkrila ostatak sveta, najobi\u010dnija je glupost&quot;, uveren je Menzis, odlu\u010dan da \u010ditavu istoriju \u010dove\u010danstva okrene naopa\u010dke.<\/p>\n<p>U potporu svojoj tvrdnji da su Da Vin\u010dijevi crte\u017ei kopija kineskih, Menzis objavljuje crte\u017ee oru\u017eja i oru\u0111a za osvajanje utvr\u0111enih gradova, kao i crte\u017ee mlinova i pumpi iz 1313. godine, sadr\u017eanih u dokumentu po imenu Nung &Scaron;u i uporedio ih sa sli\u010dnim crte\u017eima Da Vin\u010dija, Di \u0110or\u0111a i Takole.<\/p>\n<p>Profesor Kemp, me\u0111utim, kategori\u010dki odbacuje Menzisovu teoriju.<\/p>\n<p>&quot;On tvrdi da je ne&scaron;to kopija samo zato &scaron;to je sli\u010dno. Ka\u017ee da su dve stvari gotovo identi\u010dne iako to uop&scaron;te nije ta\u010dno&quot;, izjavio je profesor istorije umetnosti na Univerzitetu u Oksfordu.<\/p>\n<p>Felipe Fernandes Armesto, britanski ekspert za istra\u017eivanje mora i profesor istorije na univerzitetima Tafts (SAD) i London, odbacuje Menzisovu teoriju mnogo o&scaron;trije i neposrednije.<\/p>\n<p>&quot;To je obi\u010dno tru\u0107anje!&quot;, izjavio je Fernandes Armesto, komentari&scaron;u\u0107i Menzisovu tvrdnju da je ambasador Kine boravio u Firenci. Tvrdnja je, ina\u010de, zasnovana na kopiji pisma iz 1474. godine, koju je sa\u010dinio matemati\u010dar Toskaneli (1397-1482).<\/p>\n<p>&quot;Nema nijednog nau\u010dnika dostojnog toga imena kome bi ikada palo na pamet da tvrdi da je osoba koju Toskaneli pominje &#8211; Kinez&quot;, izjavio je on Rojtersu.<\/p>\n<p>D\u017eef Vejd, profesor Nacionalnog univerziteta u Singapuru, ka\u017ee da bi Menzisove tvrdnje trebalo jednostavno svrstati u domen istorijske fikcije.<\/p>\n<p>&quot;Naravno da su kineske ideje doprle do Evrope, ba&scaron; kao &scaron;to su i evropske ideje doprle do Irana i dalje, ali zasnovati knjigu na premisi da je nekakva kineska flota doplovila do Italije 1434. godine &#8211; to nigde nema utemeljenje u \u010dinjenicama&quot;, izjavio je Vejd, dodaju\u0107i da o tome ne postoji ni gram dokaza iz kineskih izvora.<\/p>\n<p>No, Menzis ne odustaje. &quot;Pogledajte ove hrpe dokaza&quot;, ka\u017ee on pokazuju\u0107i novinarima gomilu papira u svom birou.<\/p>\n<p>&quot;Ne fantaziram ja, ve\u0107 istori\u010dari koji uporno insistiraju na glupostima kojima truju mlade\u017e u &scaron;kolama i na univerzitetima&quot;, ka\u017ee ekscentri\u010dni Britanac.<\/p>\n<p><em>Reuters<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Leonardo da Vin\u010di nije bio ba&scaron; toliko genijalan koliko smo dosad svi mislili, jer je on svoje slavne crte\u017ee ma&scaron;ina, naprosto nezamislivih u doba renesanse, kopirao od Kineza, tvrdi Britanac Gevin Menzis (71) u knjizi objavljenoj ovoga ljeta u SAD i Velikoj Britaniji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49535","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49535","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49535"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49535\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49535"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49535"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49535"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}