{"id":49534,"date":"2008-07-30T10:30:53","date_gmt":"2008-07-30T10:30:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49534"},"modified":"2008-07-30T10:30:53","modified_gmt":"2008-07-30T10:30:53","slug":"eskimsko-selo-tuzi-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/30\/eskimsko-selo-tuzi-svijet\/","title":{"rendered":"Eskimsko selo tu\u017ei svijet"},"content":{"rendered":"<p>Na sjeverozapadu Aljaske le\u017ei selo Kivalina, \u010dijih 400 stanovnika spada u prve \u017ertve globalnog zagrijavsnja &#8211; njihovo selo tone u polarno more. <\/p>\n<p>Ostin Svan je nau\u010dio da lovi kitove jo&scaron; mnogo pre nego &scaron;to su za&scaron;tita vrsta i kvote ulova igrale neku ulogu. Nau\u010dio je i da tuma\u010di led, a sada mu je 60 godina i iskusan je lovac, koga ljudi u selu slu&scaron;aju.<\/p>\n<p>Svan zna gde \u0107e led pucati kad bude leto, de \u0107e u velikim santama ploviti preko mora na severnom polu i kuda putuju kitovi. Uvek je umeo da predvidi gde \u0107e biti dobrog ulova.<\/p>\n<p>Ve\u0107 izvesno vreme, me\u0111utim, s njegovim predvi\u0111anjima ne&scaron;to nije u redu. Led se menja. Br\u017ee se lomi, br\u017ee plovi, s njim i&scaron;\u010dezavaju i kitovi.<\/p>\n<p>Svan je dugor razmi&scaron;ljao &scaron;ta bi moglo da bude uzrok svemu tome &#8211; njegovoj lo&scaron;oj lova\u010dkoj sre\u0107i, ranijem topljenju i kasnijem povratku leda, jesenjim olujama koje ru&scaron;e njegovo selo.<\/p>\n<p>Svan je &quot;inupijat&quot;, pripadnik eskimskog naroda na severu Aljaske, koji jo&scaron; \u017eivi uglavnom tradicionalnim \u017eivotom. Dobar ulov za njega i njegov narod zna\u010di da mogu da nastave da \u017eive \u017eivotom svojih predaka &#8211; kao pleme lovaca, nezavisno od ostatka sveta.<\/p>\n<p>\u017dene ne moraju da idu po meso u prodavnicu, a mu&scaron;karci ne moraju da rintaju u rudniku cinka &quot;Red dog (Crveni pas)&quot; koji truje reku svojim otpadnim vodama, a ljude alkoholom.<\/p>\n<p>Severni jeleni, mor\u017eevi i brkate foke, to je njihova uobi\u010dajena lovina, a ulovljeni kit je izvor mesa i ulja za lampe i pe\u0107i koji traje mesecima i znak je da se svet Eskima mo\u017eda ipak ne menja toliko kao &scaron;to svi ovde ka\u017eu.<\/p>\n<p>Svanovo selo Kivalina broji 400 stanovnika i le\u017ei na severozapadu Aljaske, jo&scaron; severnije od Beringovog moreuza.<\/p>\n<p>Dozvoljena kvota ulova kitova za selo je \u010detiri godi&scaron;nje, a &quot;muktak&quot;, specijalno pripremljeni komadi\u0107i kitovog sala koji se mogu staviti u salamuru, ovde se smatraju delikatesom. Ili su se bar smatrali. Ima ve\u0107 devet godina otkako selo nije ulovilo ni jednog jedinog kita.<\/p>\n<p>To, me\u0111utim, jo&scaron; nije ono najgore &#8211; Kivalina le\u017ei na &scaron;picu ostrva duguljastog oblika, u moru koje Eskimi zovu \u010cuk\u010dan, ni dva metra iznad nivoa mora.<\/p>\n<p>Oko osam meseci godi&scaron;nje ostrvo je u ledu, more i laguna su smrznuti dokle god pogled dopire, sve je belo. Led Kivalinu &scaron;titi od mora.<\/p>\n<p>Tokom leta, do sela se mo\u017ee sti\u0107i samo \u010damcem ili avionom, a na jesen dolaze oluje i tada postaje opasno. Vi&scaron;e metara visoki talasi udaraju o obalu i odnose metar po metar tla.<\/p>\n<p>Ranije je talase smirivao sneg koji je rano po\u010dinjao da pada, ali sada on sti\u017ee sve kasnije, a od mora do seoske &scaron;kole ima samo jo&scaron; deset koraka. Stanovnici su poku&scaron;ali da izgrade nasip, ali more ga stalno ru&scaron;i.<\/p>\n<p>Ove godine je \u010ditavo selo moralo da se evakui&scaron;e avionima, a prvo sna\u017enije nevreme moglo bi potpuno da ga uni&scaron;ti. Jedino re&scaron;enje je da se \u010ditava Kivalina preseli.<\/p>\n<p>Preseljenje i ponovnu izgradnju sela, me\u0111utim, mora neko da plati i zbog toga je u februaru ove godine mesto Kivalina i eskimsko pleme Kivalina podnelo tu\u017ebu sudu u San Francisku, u ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi Kaliforniji.<\/p>\n<p>Tu\u017eena su 24 naftna i energetska preduze\u0107a, multinacionalne kompanije kao &scaron;to su &quot;Briti&scaron; petroleum&quot;, &quot;&Scaron;el&quot;, &quot;Eksonmobil&quot;, &quot;&Scaron;evron&quot; ili pak &quot;Ameriken elektrik pauer kompani&quot;, jedan od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da struje u ovoj zemlji.<\/p>\n<p>Eskimi ih optu\u017euju da svake godine u vazduh izbacuju milione tona ugljen-dioksida i drugih otpadnih gasova, da podsti\u010du globalno otopljavanje i da poku&scaron;avaju da umanje zna\u010daj posledica klimatskih promena.<\/p>\n<p>U optu\u017ebi se to naziva zaverom, a od tu\u017eenih se tra\u017ei da plate preseljenje i ponovnu izgradnju sela, &scaron;to je od 100 do 400 miliona dolara. Na 62 strane optu\u017enice, za svakog od optu\u017eenih se nabraja koliko tona po klimu &scaron;tetnih materija je u 2006. ispustio u vazduh, kao i to da je znao kakve to posledice ima.<\/p>\n<p>Ko ovo pro\u010dita sti\u010de utisak da malo eskimsko selo zapravo ne tu\u017ei nekoliko energetskih koncerna, ve\u0107 \u010ditav svet. Tu\u017eba, me\u0111utim, nije nimalo simboli\u010dna, a timovi advokata koji je vode imaju puno iskustva u sli\u010dnim procesima, recimo onim koji su svojevremeno vo\u0111eni protiv duvanske industrije.<\/p>\n<p>Za njih je ovo mo\u017eda samo deo profesionalne promocije, a za politi\u010dare deo &quot;ekolo&scaron;kog&quot; marketinga, ali za stanovnike Kivaline izgradnja novog (i mo\u017eda malo luksuznijeg) sela predstavlja egzistencijalno pitanje. <\/p>\n<p><em>Blic<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na sjeverozapadu Aljaske le\u017ei selo Kivalina, \u010dijih 400 stanovnika spada u prve \u017ertve globalnog zagrijavsnja &#8211; njihovo selo tone u polarno more. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49534","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49534"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49534\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}