{"id":49533,"date":"2008-07-29T18:04:04","date_gmt":"2008-07-29T18:04:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49533"},"modified":"2008-07-29T18:04:04","modified_gmt":"2008-07-29T18:04:04","slug":"sveto-drvo-inka-protiv-infarkta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/29\/sveto-drvo-inka-protiv-infarkta\/","title":{"rendered":"Sveto drvo Inka protiv infarkta"},"content":{"rendered":"<p>Ekipa njema\u010dkog lekara, dr Nilsa Rosa, otkrila da se iz kore jednog latinoameri\u010dkog drveta mo\u017ee napraviti lijek koji spre\u010dava &scaron;e\u0107ernu bolest i infarkt.<\/p>\n<p>Za autohtone narode Perua i Bolivije, Ke\u010dua i Ajmara, to, me\u0111utim, nije nikakva novost, jer oni za to znaju ve\u0107 stole\u0107ima.<\/p>\n<p>I dosad se naga\u0111alo da raznovrsne travke imaju lekovito, katkad gotovo \u010dudotvorno svojstvo ali, posle najnovijeg istra\u017eivanja nema\u010dkih stru\u010dnjaka, mo\u017ee se slobodno re\u0107i da ono &scaron;to je dosad spadalo u domen narodnog predanja, sada dobija nau\u010dnu podlogu. <\/p>\n<p>Testovi koje su nema\u010dki stru\u010dnjaci obavili na \u017eivotinjama, pokazali su, naime, da tradicionalni biljni lek, spravljen od kore drveta &#8211; \u010dije nau\u010dno ime glasi tabebuia impetiginosa, a narodno lapa\u010do ili sveto drvo Inka &#8211; mo\u017ee biti vrlo delotvoran u spre\u010davanju gojaznosti i sr\u010danih bolesti. <\/p>\n<p>&quot;Biljka je toliko lekovita da bi njen ekstrakt trebalo uvesti kao obavezan dodatak hrani. Poma\u017ee ne samo smanjenju gojaznosti, ve\u0107 i ubla\u017eavanju rizika dijabetesa tipa 2 i uklanjanju opasnosti od infarkta&quot;, istakao je dr Nils Ros iz instituta &quot;Maks Rubner&quot; iz Karlsruea, u nau\u010dnom radu koji je ovih dana predstavio na sastanku Dru&scaron;tva za eksperimentalnu biologiju u Marselju, u Francuskoj. <\/p>\n<p>Lapa\u010do je drvo koje raste u Latinskoj Americi &#8211; na prostoru od Meksika do severne Argentine. Raste do 35 metara visine i cveta od maja do avgusta. Cve\u0107e mu je vrlo lepo &#8211; u vidu zvon\u010di\u0107a ru\u017ei\u010daste boje. <\/p>\n<p>Inke su koru ove dragocene biljke koristili za kuvanje specijalne vrste \u010dajnog napitka, ali i kao neposredan lek. To je deo narodnog predanja koje su do dan danas sa\u010duvali Indijanci Perua i Bolivije, odnosno autohtoni narodi \u010dije pravo ime glasi Ke\u010dua i Ajmara. <\/p>\n<p>Lek o kojem govori dr Ros spravlja se od unutra&scaron;njeg dela kore drveta &#8211; kore koja sadr\u017ei kalijum, kalcijum, barijum, stroncijum i jod, ali ne sad\u017ei ni kafein niti, pak, tein. <\/p>\n<p>Drvo sadr\u017ei i sna\u017ean antibiotik po imenu lapa\u010don, koji ima toni\u010dno dejstvo na organizam. Ukus napitka spravljenog od kore tog drveta ima nekako zemljan ukus, ali uz dodatak vanile, saznajemo iz internet magazina &quot;Science Daily&quot;.<\/p>\n<p>Dr Ros i njegova ekipa su uspeli da, eksperimentima nad pacovima, doka\u017eu da ekstrakt kore tog drveta mo\u017ee da smanji nivo triglicerida u krvi. <\/p>\n<p>&quot;Ovaj rezultat jasno pokazuje da bi navedeni ekstrakt mogao da se koristi u le\u010denju gojaznosti&quot;, naveo je u svom radu dr Ros. <\/p>\n<p>Po&scaron;to se, me\u0111utim, zna da je uzrok koronarne sr\u010dane bolesti i dijabetesa povezan i s vi&scaron;im nivoom triglicerida u krvi, dr Ros je uveren da bi dodatak hrani, zasnovan na ekstraktu kore lapa\u010da, mogao da smanji rizik pojave tih bolesti. <\/p>\n<p>&quot;Sem toga, po&scaron;to je gojaznost sve \u010de&scaron;\u0107a pojava u zemljama u razvoju, ti ekstrakti &#8211; u vidu kapsule ili kao dodatak hrani, mogli bi da za seosku populaciju budu kori&scaron;\u0107eni kao neka vrsta jevtinijeg leka&quot;, dodao je dr Ros. <\/p>\n<p>Ekstrakt o\u010digledno inhibira apsorpciju dijetetskih masti. Me\u0111utim, ono &scaron;to nema\u010dki nau\u010dnici jo&scaron; nisu utvrdili, to je za&scaron;to i kako navedeni ekstrakt to \u010dini. <\/p>\n<p>&quot;Supstance koje u tome u\u010destvuju su, verovatno, aktivnije od samog ekstrakta&quot;, obja&scaron;njava dr Ros i dodaje: <\/p>\n<p>&quot;Sada radimo na identifikaciji tih jedinjenja, a potom \u0107emo dugoro\u010dnu efikasnost i bezbednost testirati na minijaturnim svinjama zato &scaron;to je njihova fiziologija bli\u017ea \u010dovekovoj nego fiziologija pacova&quot;. <\/p>\n<p>&quot;Nadamo se&quot;, dodao je, &quot;da \u0107emo uspeti da razvijemo ovaj ekstrakt &#8211; bilo kao dodatak ishrani bilo kao nekakav proizvod u medicinskom kontekstu&quot;, zaklju\u010duje dr Ros, koji je svoje nalaze objavio u \u010dasopisu &quot;Phytotherapy Research&quot; Dru&scaron;tva za eksperimetalnu biologiju.<\/p>\n<p><em>B92<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ekipa njema\u010dkog lekara, dr Nilsa Rosa, otkrila da se iz kore jednog latinoameri\u010dkog drveta mo\u017ee napraviti lijek koji spre\u010dava &scaron;e\u0107ernu bolest i infarkt.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49533","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49533","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49533"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49533\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49533"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49533"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49533"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}