{"id":49525,"date":"2008-07-21T11:42:13","date_gmt":"2008-07-21T11:42:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49525"},"modified":"2008-07-21T11:42:13","modified_gmt":"2008-07-21T11:42:13","slug":"dan-kada-su-mjesecom-hodali-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/21\/dan-kada-su-mjesecom-hodali-ljudi\/","title":{"rendered":"Dan kada su Mjesecom hodali ljudi"},"content":{"rendered":"<p>Svijet obilje\u017eava 39 godina otkako je prvi \u010dovjek, ameri\u010dki kosmonaut Nil Armstrong, na ju\u010dera&scaron;nji dan, 20. jula 1969. stupio na tle Zemljinog satelita, Mjeseca, ispuniv&scaron;i snove mnogih stolje\u0107a i mnogih generacija ljudi. <\/p>\n<p align=\"left\">Armstrong je, po izlasku iz lunarnog modula &quot;Orao&quot;, izrekao sada ve\u0107 legendarnu re\u010denicu: &quot;Ovo je mali korak za \u010doveka, ali veliki za \u010dove\u010danstvo&quot;.<\/p>\n<p>Na Mesec je potom kro\u010dio Edvin Oldrin, a Majkl Kolins je dotle kru\u017eio oko Meseca u svemirskom brodu &quot;Apolo-11&quot;, \u010dekaju\u0107i njihov povratak.<\/p>\n<p>Toj \u010dinjenici su kasnije mnogi pristupali s nevericom, a &quot;mali korak za \u010doveka&quot; je obavijen velom tajni i pri\u010da koje se godinama pletu oko te misije.<\/p>\n<div style=\"text-align: center\"><object classid=\"clsid:D27CDB6E-AE6D-11cf-96B8-444553540000\" codebase=\"http:\/\/download.macromedia.com\/pub\/shockwave\/cabs\/flash\/swflash.cab#version=6,0,29,0\" width=\"425\" height=\"344\"><param name=\"movie\" value=\"http:\/\/www.youtube.com\/v\/HCt1BwWE2gA&amp;hl=en&amp;fs=1\" \/><param name=\"quality\" value=\"high\" \/><param name=\"menu\" value=\"false\" \/><param name=\"wmode\" value=\"\" \/><embed src=\"http:\/\/www.youtube.com\/v\/HCt1BwWE2gA&amp;hl=en&amp;fs=1\" wmode=\"\" quality=\"high\" menu=\"false\" pluginspage=\"http:\/\/www.macromedia.com\/go\/getflashplayer\" type=\"application\/x-shockwave-flash\" width=\"425\" height=\"344\"><\/embed><\/object><\/div>\n<p>Jedan od vrsnih poznavalaca teme kosmosa i \u010dovek koji je bio na mestu lansiranja ameri\u010dkog Apola, in\u017eenjer Milivoj Jugin poku&scaron;ao je da, u izjavi Tanjugu, osvetli tu misteriju, daju\u0107i autenti\u010dne podatke.<\/p>\n<p>&quot;Zaista me je iznenadilo sve &scaron;to je dosad objavljeno o istra\u017eivanju Meseca, odnosno o navodnim tajnama koje su njemu otkrivene, a tobo\u017e nisu predo\u010dene javnosti&quot;, ka\u017ee Jugin, koji je dva puta, u toku leta kosmi\u010dkih programa &quot;Apolo&quot;, bio -kako ka\u017ee &#8211; &quot;na licu mesta&quot;, u SAD.<\/p>\n<p>&quot;Bio sam u prilici da li\u010dno, na licu mesta, saznam sve &scaron;to se do tada \u010dinilo da bi \u010dove\u010danstvo prozrelo sve Mese\u010deve tajne, ali stvarne, a ne one u kojima se pri\u010da o postojanju ranijih stanovnika Meseca&quot;, obja&scaron;njava proslavljeni stru\u010dnjak.<\/p>\n<p>&quot;Prvi put sam u SAD bio jula 1969. godine da bih za jugoslovensku televiziju prenosio lansiranje prvih ljudi na Mesec kosmi\u010dkim brodom &#8216;Apolo 11&#8217; u kojem su kosmonauti Armstrong, Oldrin i Kolins prvi put sleteli na Mese\u010devu povr&scaron;inu&quot;, ka\u017ee Jugin, dodaju\u0107i da je drugi put boravio u Americi dve godine kasnije, neposredno pred lansiranje kosmi\u010dkog broda &#8216;Apolo 15&#8217; sa, tako\u0111e, tri kosmonauta koji su spu&scaron;teni na Mesec. &quot;Do sada je na Mese\u010devoj povr&scaron;ini boravilo i radilo na otkrivanju onoga &scaron;to Mesec ima, ukupno &scaron;est kosmi\u010dkih brodova. Na \u017ealost jedan, &#8216;Apolo 13&#8217;, nije uspeo da se spusti na Mesec&quot;, ka\u017ee Jugin.<\/p>\n<p>&quot;Apolo 15&quot; je na Mesec poneo poseban mehanizam, takozvani &quot;lunar rover&quot; koji je omogu\u0107io kosmonautima da se udaljuju do najvi&scaron;e sedam kilometara od mesta spu&scaron;tanja i da osmotre i nau\u010dnim instrumentima ispitaju Mese\u010devu povr&scaron;inu &#8211; naravno, ka\u017ee Jugin, uz mogu\u0107nost da se sve to donese na Zemlju.<\/p>\n<p>Danas se, u poplavi svakojakih senzacija, pojavljuju bizarne pri\u010de u kojima se tvrdi kako NASA poseduje tajne podatke o navodnim gra\u0111evinama, o navodnim \u017eivim bi\u0107ima (&quot;mese\u010darima&quot;) koji su tobo\u017e nekada \u017eiveli na Mesecu. Jugin ka\u017ee da &quot;prakti\u010dno u to ne veruje&quot;, pri \u010demu ta re\u010d &quot;prakti\u010dno&quot;, ipak, ostavlja mogu\u0107nost verovanja da u tim fantasti\u010dnim pri\u010dama, mo\u017eda, ima ne\u010deg. <\/p>\n<p>No, kad se govori o ozbiljnim temama, valja imati u vidu ono &scaron;to se danas u svetu preduzima radi stvarnog osvajanja Meseca.<\/p>\n<p>U Va&scaron;ingtonu je krajem pro&scaron;le godine odr\u017ean skup posve\u0107en strategiji osvajanja Meseca, na kojem je u\u010destvovalo 180 predstavnika iz 13 zemalja, a koji je organizovala NASA. Me\u0111u u\u010desnicima su bili predstavnici kosmi\u010dkih agencija i aerokosmi\u010dkih firmi, kao i nau\u010dnici iz SAD, Rusije, Ukrajine, Australije, Velike Britanije, Italije, Nema\u010dke, Kanade, Indije, Kine, Francuske, Ju\u017ene Koreje i Japana.<\/p>\n<p>Prema re\u010dima zamenika direktora NASA, gospo\u0111e &Scaron;ane Dejl, &quot;ove godine treba da bude razra\u0111ena strategija osvajanja Meseca, a bi\u0107e napravljeni i preliminarni planovi za putovanje na Mars i druge planete&quot;, izjavila je Dejl, kako su prenele svetske agencije.<\/p>\n<p>NASA je odredila sedam radnih grupa za razmatranje konkretnih problema osvajanja Meseca, kao &scaron;to su mesta za izgradnju baza, za&scaron;tita od radijacije, lokacije i na\u010din bu&scaron;enja tla, kao i pitanje najve\u0107e brzine kretanja po Mesecu.<\/p>\n<p>Prema proceni eksperata, letovi na Mesec bi\u0107e obnovljeni do 2020. godine, a misija na Mars, kako se predvi\u0111a, mogu\u0107a je do 2030.<\/p>\n<p><em>Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svijet obilje\u017eava 39 godina otkako je prvi \u010dovjek, ameri\u010dki kosmonaut Nil Armstrong, na ju\u010dera&scaron;nji dan, 20. jula 1969. stupio na tle Zemljinog satelita, Mjeseca, ispuniv&scaron;i snove mnogih stolje\u0107a i mnogih generacija ljudi. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49525","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49525"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49525\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}