{"id":49515,"date":"2008-07-11T17:53:27","date_gmt":"2008-07-11T17:53:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49515"},"modified":"2008-07-11T17:53:27","modified_gmt":"2008-07-11T17:53:27","slug":"o-drakulinom-zamku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/11\/o-drakulinom-zamku\/","title":{"rendered":"O Drakulinom zamku"},"content":{"rendered":"

Zamak Bran, u kojem je obitavao u 15. veku vlaški vojvoda Vlad Cepeš poznatiji kao Drakula, na obroncima rumunskih Karpata, oko 200 kilometara severno od Bukurešta, izbio je na drugo mesto najskupljih imanja na svetu na listi ameri\u010dkog magazina Forbs<\/em>. <\/p>\n

Vrednost gra\u0111evine i okolnih livada i šuma procenjena je na 140 miliona dolara. Prvo mesto zauzeo je nekadašnji dom ameri\u010dkog novinskog magnata Randolfa Hersta na Beverli hilsu, \u010dija je vrednost 165 miliona dolara.<\/p>\n

Prvobitno drveno utvr\u0111enje na ovom mestu izgradili su 1212. godine Tevtonski vitezovi. U najezedi Mongola 1242. godine utvr\u0111enje je spaljeno, a ponovo se pojavljuje u spisima, ovoga puta kao "solidno, kameno utvr\u0111enje", 1377. godine.<\/p>\n

"Tajna" tolike vrednosti imanja verovatno le\u017ei u predanju da je u zamku \u017eiveo vladar rumunske provincije Vlaške (1456-1462) Vlad Cepeš, koga je britanski pisac Brem Stoker krajem 19. veka "proizveo" u svom \u010duvenom romanu u najpoznatijeg vampira i krvopiju na svetu – Drakulu.<\/p>\n

Stoker je u ve\u0107 legendarnoj pri\u010di koristio lokalne legende, predanja i pojedine istorijske \u010dinjenice. Istorija se u pojedinim detaljima "sla\u017ee" sa Britancem. <\/p>\n

Vlad Cepeš je, iako je Vlaškom vladao samo šest godina, ostao upam\u0107en po surovosti prema vlasteli, obi\u010dnim podanicima, ali i osvaja\u010dima Turcima. Uostalom, nadimak Cepeš, što na rumunskom zna\u010di kolac, dobio je jer je na kolac nabijao sve Turke zarobljene u bitkama, ali i lopove. <\/p>\n

Predanja ka\u017eu da tokom njegove vladavine gotovo nije bilokra\u0111a i plja\u010dki, a svako je mogao da ostavi na ulici "kesu sa zlatnicima i da je ujutru na\u0111e na istom mestu".<\/p>\n

Britanski knji\u017eevnik, stvaraju\u0107i imaginarni lik vampira Drakule, "za\u010dinio" je celu pri\u010du imenom glavne li\u010dnosti – Drakula, a na rumunskm re\u010d "drakul" (u nominativu) zna\u010di – \u0111avo!<\/p>\n

Zamak u blizini rumunskog grada Brašova ponovo je od 2005. u posedu nekadašnjih vlasnika – kraljevske dinastije Hoencolern. Zamkom i imanjem sada upravlja nadvojvoda Dominik od Austrije, princ Toskane, poznatiji kao Dominik fon Habzburg. <\/p>\n

On je, posredstvom svoje \u017eene princeze Ileane, \u0107erke nekadašnje vlasnice kraljice Marije, kojoj je opština Brašov 1920. darivala zamak, nasledio ovo imanje i pretvorio ga u – atraktivan hotel za specijalne zvanice. <\/p>\n

Bran je pre toga, 1948. komunisti\u010dka vlast nacionalizovala, a 1956. pretvoren je u muzej. Temeljno je restauriran izme\u0111u 1987. i 1993. godine. Sada kada je vra\u0107en ranijim vlasnicima, osim što ima desetak soba za smeštaj gostiju, i dalje je za posetioce otvoren kao srednjovekovni muzej.<\/p>\n

Najzanimljivije je u pri\u010di o Branu što istoriografija ka\u017ee da je Vlad Cepeš "mo\u017eda boravio samo dva dana u ovom zamku".<\/p>\n

Ve\u010dernje Novosti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zamak Bran, u kojem je obitavao u 15. veku vlaški vojvoda Vlad Cepeš poznatiji kao Drakula, na obroncima rumunskih Karpata, oko 200 kilometara severno od Bukurešta, izbio je na drugo mesto najskupljih imanja na svetu na listi ameri\u010dkog magazina Forbs<\/em>. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49515","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49515"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49515\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}