Najnovija istra\u017eivanja geneti\u010dara pokazala su da \u010dovjek ima znatno manji broj gena nego što se do sada mislilo. <\/p>\n
Koliko gena je potrebno da bi se stvorilo ljudsko bi\u0107e? Gotovo isti broj koliko ih sadr\u017ei jedna biljka ili crv, ka\u017eu najnovije procjene nau\u010dnika koji su, ina\u010de, drasti\u010dno smanjili broj gena u ljudskom organizmu u odnosu na procjene od samo prije tri godine. <\/p>\n
"Mi, ljudi, baš i nismo nešto impresivno u pore\u0111enju s drugim \u017eivim organizmima", tvrdi ameri\u010dki geneti\u010dar dr. Frensis Kolins, koautor najnovije analize grupe me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka koja je dekodirala ljudski genom. <\/p>\n
Nova procena govori da \u010dovjek posjeduje izme\u0111u 20.000 i 30.000 gena što je znatno manje od do sada va\u017ee\u0107ih procjena – izme\u0111u 30.000 i 40.000, koliko je ista ova grupa procijenila 2001. godine. <\/p>\n
Neka pore\u0111enja otkrivaju gotovo senzacionalne podatke: majušni, okrugli crv po imenu "C elegans", ina\u010de eksperimentalni ljubimac nau\u010dnika, posjeduje 19.500 gena dok mala cvjetna biljka iz porodice sla\u010dica, "arabidopsis", ima ih oko 27.000. <\/p>\n
Me\u0111utim, slo\u017eenost ljudskog organizma poti\u010de od detalja koji su više nego prosta lista njegovih gena, tvrde nau\u010dnici. <\/p>\n
"Kad je ljudski organizam u pitanju, nije odlu\u010duju\u0107i samo broj gena. Va\u017enije je kako, zapravo, priroda koristi te gene", smatra geneti\u010dar Erik Lender sa Instituta Broud u Masa\u010dusetsu, tako\u0111e \u010dlan istra\u017eiva\u010dkog tima. <\/p>\n
Nau\u010dnici su dugo naga\u0111ali koliko gena, zapravo, posjeduje \u010dovjek. Neki su pretpostavljali da ih ima oko 100.000 pa i više ali su mnogi istra\u017eiva\u010dki projekti pokazali da je rije\u010d o znatno manjem broju. <\/p>\n
U pravom takmi\u010denju u naga\u0111anju nau\u010dnika u periodu 2000 – 2007. godina prosje\u010dne pretpostavke su se kretale oko 66.000 gena ali su procjene ubrzo spale na oko 44.000. <\/p>\n
Kolins, direktor Nacionalnog instituta za istra\u017eivanja genoma, kladio se na brojku od 48.000 gena, kad su opklade po\u010dele, što je dva puta više od sadašnjih procjena. <\/p>\n
"Šta se mo\u017ee, \u010dovjek se u\u010di dok je \u017eiv", stoi\u010dki je zaklju\u010dio. <\/p>\n
Nau\u010dnici tvrde da najnovije dosta \u010dvrste procjene govore da \u010dovjek posjeduje najmanje 20.000 gena jer su brojna laboratoreijska istra\u017eivanja pokazivala da postoji minimum od 19.599 gena. <\/p>\n
Geneti\u010dar D\u017eerald Rubin sa kalifornijskog Univerzieta Berkli smatra da su "rezultati najviše što se mo\u017ee dobiti u ovom trenutku" zbog \u010dega ne vjeruje da \u0107e se oni bitnije mijenjati u daljim istra\u017eivanjima. <\/p>\n
"Moramo se jednostavno pomiriti s \u010dinjenicom da nemamo mnogo više gena od crva", ka\u017ee Rubin. <\/p>\n
Pa kako je onda mogu\u0107e da je organizam \u010dovjeka toliko slo\u017een iako ima relativno malo gena? U pore\u0111enju sa jednostavnijim organizmima, naglaša Kolins, \u010dovjek ima ve\u0107e koristi od gena koji posjeduju više od jednog proteina i od slo\u017eenih proteina koji "obavljaju više od jednog posla". <\/p>\n
U svakom slu\u010daju, ukazuju geneti\u010dari, više biološke slo\u017eenosti ne bazira se na jednom proteinu ve\u0107 na kombinaciji više njih što obezbje\u0111uje stvaranje mnogo varieteta od proteina prona\u0111enih u \u010dovjeku. <\/p>\n
Lender isti\u010de da ga ne brine \u010dinjenica da se pokazalo da \u010dovjek posjeduje tako ograni\u010den broj gena. "Naprotiv, mislim da je to velika novost zato što to kona\u010dno pokazuje koliko smo mnogo otkrili i saznali o genima \u010dovjeka", zaklju\u010dio je on.<\/p>\n
FoNet <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Najnovija istra\u017eivanja geneti\u010dara pokazala su da \u010dovjek ima znatno manji broj gena nego što se do sada mislilo. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49509","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49509"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49509\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}