{"id":49507,"date":"2008-07-05T11:27:39","date_gmt":"2008-07-05T11:27:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49507"},"modified":"2008-07-05T11:27:39","modified_gmt":"2008-07-05T11:27:39","slug":"ko-se-boji-duha-jos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/05\/ko-se-boji-duha-jos\/","title":{"rendered":"Ko se boji duha jo\u0161&#8230;"},"content":{"rendered":"<p>Najnovija evropska atrakcija su ukleti zamkovi koji su dom brojnih utvara &#8211; gnevnih, ali i prijateljski raspolo\u017eenih<\/p>\n<p>Se\u0107ate li se kako je mrak bio stra&scaron;an kada ste bili mali? Verovali ste u vile i ve&scaron;tice, babaroge i duhove, ali onda ste odrasli i prestali o tome da razmi&scaron;ljate. <\/p>\n<p>Ako \u017eelite opet da do\u017eivite uzbu\u0111enje pome&scaron;ano sa strepnjom da li \u0107e ne&scaron;to iz mraka da vas &scaron;\u010depa, mo\u017eete da posetite uklete zamkove! Mra\u010dne legende i mitovi prate mnoga utvr\u0111enja, koja su svojevremeno bila mesta jezivih ubistava. <\/p>\n<p>U pre\u0111a&scaron;njim vekovima zverska mu\u010denja i zlostavljanja bila su uobi\u010dajena praksa kada je re\u010d o zarobljenicima. A i mnogi gnusni zlo\u010dini bogatih lordova ostali su neka\u017enjeni. <\/p>\n<p>Govori se da su napa\u0107ene du&scaron;e pokojnih nesre\u0107nika ostale da proganjaju svoje krvnike, ali i one na koje slu\u010dajno nai\u0111u&#8230; <\/p>\n<p><strong>Dom Plavog de\u010daka<\/strong><\/p>\n<p>Dok prilazite \u010ciligem zamku (Chilligham), sme&scaron;tenom u dubokoj unutra&scaron;njosti Engleske, sigurno \u0107e vas impresionirati njegove masivne zidine i perfektno ure\u0111ena ba&scaron;ta. Zamak od 13. veka pripada porodici lordova Grej i u\u017eiva reputaciju jednog od najstra&scaron;nijih mesta na svetu jer ga opsedaju brojni duhovi. Najjeziviji je Plavi de\u010dak koji se ta\u010dno u pono\u0107 pojavljuje u Ru\u017ei\u010dastoj sobi uz stravi\u010dan vrisak pun bola i u\u017easa. Ko je bio taj de\u010dak i &scaron;ta mu se desilo, niko ne zna, ali tokom restauracije zamka pre vi&scaron;e godina u zidu te sobe prona\u0111ene su kosti de\u010daka i tragovi plave ko&scaron;ulje&#8230;<\/p>\n<p>No\u0107u mo\u017eete da \u010dujete i &scaron;u&scaron;kanje svilene haljine lejdi Meri Berkili dok traga za svojim suprugom po zamku, koji je zapravo pobegao sa njenom ro\u0111enom sestrom. Govori se da \u010ciligemom &scaron;eta i krvari mu\u010ditelj D\u017eon Sed\u017e koji je sa u\u017eivanjem ubijao zarobljenike. Ako ste dovoljno hrabri, proverite da li su ove glasine istinite!<\/p>\n<p><strong>Kralji\u010dino poslednje kona\u010di&scaron;te<\/strong><\/p>\n<p>Najpose\u0107enija lokacija u engleskoj prestonici je Londonska kula. Re\u010d je o jednom od najstarijih zamkova i zatvora, koji je vi&scaron;e od \u010detiri veka bio ozlogla&scaron;eno mesto u kome su mnogi zatvorenici krvni\u010dki mu\u010deni i ubijani. Njegova nasilna istorija i danas mnoge zgra\u017eava, ali i intrigira. Me\u0111u brojnim duhovima, za koje se veruje da &scaron;etaju njegovim hodnicima i tamnicama, izdvaja se Ana Bolen, \u010duvena \u017eena Henrija VIII koja je obezglavljena 1536. godine u Londonskoj kuli. Vi\u0111en je i duh lejdi D\u017eejn Grej, ro\u0111ake Henrija VIII, koja je samo devet dana vladala Engleskom. Nju je sa vlasti svrgla Meri Tudor i pod optu\u017ebom za veleizdaju utamni\u010dila u Londonskoj kuli, gde su je kasnije i pogubili. Posetioci prijavljuju da su videli brojne sablasne prizore poput zloslutnih ko\u010dija bez konja i besnih pasa kraj Salt tornja u kome su \u010dlanovi kraljevske porodice dr\u017eani pred njihovo pogubljenje.<\/p>\n<p><strong>&Scaron;aljiva doma\u0107ica<\/strong><\/p>\n<p>Ako vas put odvede u Severnu Irsku i odsednete u hotelu nemojte da se iznenadite ako vam usred no\u0107i neko pokuca na vrata sobe i otr\u010di. To je samo duh Lejdi Izabel &Scaron;o koja na taj na\u010din voli da se &scaron;ali sa gostima. &quot;Ballygally castle&quot; je izgradio D\u017eejms &Scaron;o u 17. veku, koji je svoju suprugu Izabel zato\u010dio u kuli u nameri da je izgladni do smrti. D bi izbegla sporu smrt, Izabel je sko\u010dila kroz prozor. Ali, sre\u0107om, nije postala opasan duh kao ni Madam Nikson koja je \u017eivela u ovom zamku u 19. veku. Veruje se da no\u0107u &scaron;eta hodnicima hotela, &scaron;u&scaron;kaju\u0107i svilenom haljinom.<\/p>\n<p><strong>Sestrinska ljubomora<\/strong><\/p>\n<p>Drevne ru&scaron;evine dvorca Berry pomeroy lokacija je koju ozbiljni lovci na natprirodne fenomene moraju da posete. Vi&scaron;e stra&scaron;nih legendi vezuju se za ovu popularnu destinaciju. Prema najpopularnijoj, no\u0107u mo\u017ee da se vidi duh nesre\u0107ne Meri Pomeroj, koju je ro\u0111ena sestra Elenora zatvorila u kulu dvora i ostavila da umre od gladi. Narodne pri\u010de ka\u017eu da su sestre bile zaljubljene u istog mu&scaron;karca, pa je Elenora sestru zatvorila iz ljubomore.<\/p>\n<p><em>G. Opali\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najnovija evropska atrakcija su ukleti zamkovi koji su dom brojnih utvara &#8211; gnevnih, ali i prijateljski raspolo\u017eenih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49507","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49507","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49507"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49507\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}