{"id":49490,"date":"2008-06-19T11:43:01","date_gmt":"2008-06-19T11:43:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49490"},"modified":"2008-06-19T11:43:01","modified_gmt":"2008-06-19T11:43:01","slug":"tragom-adolfa-hitlera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/06\/19\/tragom-adolfa-hitlera\/","title":{"rendered":"Tragom Adolfa Hitlera"},"content":{"rendered":"<p>Rijetki su turisti koji \u0107e propustiti turu &quot;Tragom Adolfa Hitlera&quot; u Minhenu, gradu u kojem je nastala Nacisti\u010dka partija i izvr&scaron;en neuspio poku&scaron;aj dr\u017eavnog udara, u istoriji poznat kao &quot;Pivni\u010dki pu\u010d&quot;, iz 1923. godine, 10 godina prije no &scaron;to je Hitler postao kancelar Njema\u010dke.<\/p>\n<p>Turisti pe&scaron;ke obilaze mesta koja su bila zna\u010dajna za Hitlera i o kojima danas ve\u0107ina gra\u0111ana Minhena ne zna skoro ni&scaron;ta, poput pivnice Hofbrojhaus, u kojoj je 1918. godine firer odr\u017eao svoj prvi politi\u010dki govor.<\/p>\n<p>U neposrednoj blizini pivnice je jo&scaron; jedna &#8211; &Scaron;elingsalon &#8211; u koju je Hitler \u010desto navra\u0107ao, ali retko kad pla\u0107ao ra\u010dun.<\/p>\n<p>Hitler se iz rodnog Braunaua, u Austriji, preselio u Minhen 1913, pred po\u010detak Prvog svetskog rata.<\/p>\n<p>U tom gradu, turisti mogu da prate njegov trag, od po\u010detaka do trenutka kada je postao firer Tre\u0107eg rajha.<\/p>\n<p>Erik Lerke (57), ameri\u010dki dr\u017eavljanin i dugogodi&scaron;nji stanovnik Minhena, radi kao vodi\u010d za jednu lokalnu agenciju koja organizuje ture Tre\u0107eg rajha.<\/p>\n<p>&quot;\u017deleli smo da otkrijemo ne&scaron;to vi&scaron;e o Hitleru&quot;, izjavila je agenciji DPA, posle ture, jedna Irkinja, koja je u Minhen doputovala sa suprugom da bi tu provela vikend.<\/p>\n<p>Me\u0111u ostalim turistima u grupi je i porodica s dvoje dece iz Alabame, a tu su i nekoliko mladih Amerikanaca i tri starije Portorikanke.<\/p>\n<p>Bo Vilijams (22), student istorije iz Va&scaron;ingtona, rekao je: &quot;Prili\u010dno je zanimljivo obi\u0107i mesta na kojima je Hitler boravio.&quot;<\/p>\n<p>Ve\u0107ina posetilaca je obi&scaron;la i memorijalni centar na mestu gde se nalazio koncentracioni logor Dahau, nedaleko od Minhena.<\/p>\n<p>&quot;Mnogi turisti se, posle svega, pitaju kako je Hitler do&scaron;ao na vlast. E pa, sad im je jasno kako&quot;, ka\u017ee Ralf Luenstrot, jedan od vlasnika turisti\u010dke agencije.<\/p>\n<p>Vilma (60) iz Portorika priznaje: &quot;Mnogo sam \u010ditala o tome i nikako nisam mogla da shvatim kako su Nemci mogli da slede takvog \u010doveka. Sada, posle ture, mnoge stvari su mi jasnije&quot;.<\/p>\n<p>Lerke, koji je \u017eiveo u Nema\u010dkoj vi&scaron;e od 30 godina, poku&scaron;ava da objasni strancima na koji na\u010din razmi&scaron;ljaju savremeni Nemci i za&scaron;to oni nisu zainteresovani za turu nazvanu &quot;Hitlerovim stopama&quot;.<\/p>\n<p>On najpre pokazuje posetiocima fotografije Hitlera kao odoj\u010deta i slike koje je firer, osrednji umetnik, izradio za razglednice, pa obja&scaron;njava da je vo\u0111a Tre\u0107eg rajha bio vatren obo\u017eavalac opera Riharda Vagnera.<\/p>\n<p>Obilazak po\u010dinje u centru grada, Marijenplacu, odakle put vodi ka Kenihsplacu, mestu gde je bilo sedi&scaron;te Nacisti\u010dke partije i gde su \u010desto dr\u017eani zborovi &#8211; pivnici Hofbrojhaus u kojoj je Hitler usavr&scaron;avao retoriku, a 1920. godine osnovao Nacisti\u010dku partiju.<\/p>\n<p>Hitler je 1923. godine odlu\u010dio da, po uzoru na Musolinijev mar&scaron; na Rim, pokrene svoj mar&scaron; na Berlin pa je sa svojim pristalicama iz pivnice Birgerbrojkeler krenuo ka bavarskom Ministarstvu odbrane, gde su se sukobili s vojskom i policijom.<\/p>\n<p>Poku&scaron;aj pu\u010da, kasnije nazvanog &quot;pivni\u010dkim&quot; ili &quot;minhenskim&quot;, propao je, a Hitler je ubrzo uhap&scaron;en i u zatvoru je proveo skoro godinu dana.<\/p>\n<p>Ta pivnica je sru&scaron;ena pre nekoliko decenija, ali turisti mogu da obi\u0111u zgradu nekada&scaron;njeg Ministarstva, na koju su \u010dlanovi Nacisti\u010dke partije bili postavili spomen plo\u010du u znak se\u0107anja na svoje saborce poginule u sukobu sa snagama bezbednosti.<\/p>\n<p>Stariji gra\u0111ani Minhena jo&scaron; se se\u0107aju vremena kada je plo\u010da bila tu po&scaron;to su morali da salutiraju kada su prolazili kraj nje.<\/p>\n<p>Oni koji su mrzeli Hitlera izbegavali su da prolaze ispred zgrade, ve\u0107 su i&scaron;li okolnim putem, nazvanim &quot;aleja vrdalama&quot;.<\/p>\n<p>Prema Lerkeovim re\u010dima, savremeni Nemci s nelagodno&scaron;\u0107u razmi&scaron;ljaju o vremenu nacizma &#8211; zato su retki oni koji se odlu\u010duju za &quot;Hitlerovu turu&quot;.<\/p>\n<p>Lerke obja&scaron;njava posetiocima da se Nemci suo\u010davaju sa svojom nacisti\u010dkom pro&scaron;lo&scaron;\u0107u prili\u010dno suzdr\u017eano i podse\u0107a da je tek 2000. godine pokrenut program za nov\u010danu nadoknadu ljudima koje su nacisti dovukli iz pola Evrope da bi u Nema\u010dkoj bili primoravani da ropski, besplatno rade u fabrikama ili na njivama.<\/p>\n<p>U palati izgra\u0111enoj za Hitlera, koja gleda na Kenihsplac, turisti se dive veli\u010danstvenom stepeni&scaron;tu od crvenog mermera.<\/p>\n<p>Palata, u kojoj se danas nalaze pozori&scaron;te i muzi\u010dka &scaron;kola, jedna je od retkih zgrada koje su podigli nacisti, a koja jo&scaron; postoji.<\/p>\n<p>&quot;Gde je Nema\u010dka danas?&quot; &#8211; pita Lerke i odmah odgovara: &quot;Odgovor je jednostavan &#8211; Nema\u010dka je danas deo Evropske unije. Ali, ceh za taj uspeh je pla\u0107en milionina ljudskih \u017eivota&quot;.<\/p>\n<p><em>DPA\/Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rijetki su turisti koji \u0107e propustiti turu &quot;Tragom Adolfa Hitlera&quot; u Minhenu, gradu u kojem je nastala Nacisti\u010dka partija i izvr&scaron;en neuspio poku&scaron;aj dr\u017eavnog udara, u istoriji poznat kao &quot;Pivni\u010dki pu\u010d&quot;, iz 1923. godine, 10 godina prije no &scaron;to je Hitler postao kancelar Njema\u010dke.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49490","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49490","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49490"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49490\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49490"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49490"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49490"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}