{"id":49483,"date":"2008-06-08T12:55:42","date_gmt":"2008-06-08T12:55:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49483"},"modified":"2008-06-08T12:55:42","modified_gmt":"2008-06-08T12:55:42","slug":"salji-gace-ako-hoces-sina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/06\/08\/salji-gace-ako-hoces-sina\/","title":{"rendered":"\u0160alji ga\u0107e ako ho\u0107e\u0161 sina"},"content":{"rendered":"<p>&Scaron;ta sve Srbi ne\u0107e raditi da bi dobili mu&scaron;kog naslednika te&scaron;ko je i pretpostaviti. Bajanje, \u010dajevi i internet samo su neke od mogu\u0107nosti<\/p>\n<p>Dan kada \u0107e na nekoj od lokalnih radio stanica naru\u010diti &quot;Rodio se sin, mali gospodin&quot;, Srbi smatraju najzna\u010dajnijim u \u017eivotu. Dan kada naru\u010duju &quot;Ti si, \u0107erko, tatin sin&quot;, mu&scaron;karci provode uz papagajsko &quot;samo neka je \u017eivo i zdravo&quot;. Ako se &quot;upi&scaron;ulja&quot; rodi jo&scaron; jednom, pesme se vi&scaron;e ne naru\u010duju. Zovu se ro\u0111aci koji znaju &quot;jednu \u017eenu&quot; ili &quot;neki \u010daj&quot;, valjan &quot;recept&quot; za mu&scaron;ko. <\/p>\n<p>&Scaron;umadinci kre\u0107u u selo Dobra\u010da kraj Kragujevca kod Ljubi&scaron;e Stevanovi\u0107a koji je od bake nau\u010dio &quot;bajanje za mu&scaron;ku decu&quot;.<\/p>\n<p>&quot;Dolazi mi narod sa svih strana, pa i na&scaron;i sa Novog Zelanda. Treba da do\u0111e mu&scaron;ko i da mi ponese katanac sa klju\u010dem, fla&scaron;icu vode iz ku\u0107e i svoje ga\u0107e. Onda ja bajem. Tako je dva sina dobio Mom\u010dilo iz \u017dabara, jednog Zoran iz &Scaron;antorovca&quot;, pobrojava ponosno Ljubi&scaron;a, koji probleme re&scaron;ava &quot;pod garanciju&quot;.<\/p>\n<p><strong>Poma\u017ee i kuri\u010dak<\/strong><\/p>\n<p>Oni &scaron;to ne veruju u bajanje tra\u017ee \u010dajeve. Jedan od poznatijih je \u010daj od divljeg zumbula, a pravi ga Petkana Radovanovi\u0107, travarka iz sela \u017du\u010da kod Kur&scaron;umlije. Tu\u010dak divljeg zumbula u narodu se zove &quot;kuri\u010dak&quot; jer oblikom podse\u0107a na minijaturni mu&scaron;ki polni organ.<\/p>\n<p>&quot;Mo\u017ee da se jede sirov, ali i da se koristi kao preparat ili \u010daj. \u017dena koja \u017eeli da za\u010dne mu&scaron;ko dete treba da pije \u010daj tokom svake menstruacije. Na\u017ealost, ove godine vam ne mo\u017eemo pomo\u0107i, jer je divlji zumbul propao posle pro&scaron;logodi&scaron;nje su&scaron;e&quot;, pri\u010da za &quot;Press&quot; Petkanina \u0107erka, i dodaje da je njena majka tokom celog maja uzalud &scaron;partala planinom tra\u017ee\u0107i biljku zbog koje je jedna Crnogorka zvala barem 50 puta.<\/p>\n<p>Oni koji ne veruju ni u bajanje ni u \u010dajeve, mogu se osloniti na &quot;\u010distu biologiju&quot; sa interneta. <\/p>\n<p>Mi\u0107a T. iz Bora, zaposlen u rudniku, dao je oglas nude\u0107i metodu &quot;jednostavnu i skoro primenljivu na svaki zdravi bra\u010dni par!!?&quot;. <\/p>\n<p>Zasniva se na &quot;brzini X i Y hromozoma&quot;, ka\u017ee &quot;biolog&quot; deklamuju\u0107i nau\u010dnu istinu da se metoda za biranje pola zasniva na pove\u0107anju koncentracije i brzine Y, mu&scaron;kog hromozoma u spermi. <\/p>\n<p>Na\u017ealost, tu nastaje i mala &quot;rupa&quot; u njegovoj teoriji, jer kako \u0107e, zaboga, Mi\u0107a &quot;preko \u017eice&quot; da analizira spermu. &quot;Biolog&quot; je, me\u0111utim, i za to na&scaron;ao re&scaron;enje, uvode\u0107i u nauku parametar &quot;du\u017eina domalog prsta&quot;.<\/p>\n<p><strong>Ako je kod \u017eene du\u017ei, i ona je mu&scaron;ko<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&quot;Najpre treba da utvrdim koliko je va&scaron; mu\u017e mu&scaron;ko, a koliko vi \u017eensko, odnosno koli\u010dinu mu&scaron;kih i \u017eenskih hormona kod vas dvoje&quot;, deklamuje Mi\u0107a.<\/p>\n<p>&quot;Ne treba mi hemijska analiza! Ako mu&scaron;ko ima du\u017ei domali prst nego ka\u017eiprst, onda je vi&scaron;e mu&scaron;ko! Isto va\u017ei i za \u017eenu. Ako je i kod nje du\u017ei, onda je ona vi&scaron;e mu&scaron;ko, odnosno ima vi&scaron;e mu&scaron;kih hormona&quot;, stru\u010dno obja&scaron;njava preko telefona Mi\u0107a. <\/p>\n<p>Po&scaron;aljite mi na mejl na koliko dana imate menstruaciju, da bih znao kada vam je ovulacija, kada treba i iz koje poze (!) da imate odnos, da biste dobili sina.<\/p>\n<p>Potreban je i podatak o godini, datumu i mestu ro\u0111enja oba supru\u017enika. Taj deo &quot;biologije&quot;, me\u0111utim, Mi\u0107a nije objasnio. Ne mari, jer dok bude ovaca, bi\u0107e i &scaron;i&scaron;anja, ka\u017ee narod. <\/p>\n<p>Tako, recimo, Brane &quot;&scaron;i&scaron;a jastu\u010di\u0107ima za jajnike&quot;, Mica masira stomak, a Verka gleda u iznutrice mladog petla. Svetlana \u017eene &scaron;alje po vodice, amajlije i kod &quot;jedne &scaron;to ima knjigu sudbine&quot;. Sve u svemu, u zemlji nebeskog naroda i nebeskih \u010duda, ni&scaron;ta nije nemogu\u0107e. Valja samo verovati. <\/p>\n<p><strong>Do sina samo stoje\u0107i<\/strong><\/p>\n<p>Desko Pavlovi\u0107, sakuplja\u010d narodnih umotvorina, tvrdi da je od presudne va\u017enosti da se ljubav vodi u petak. Oni koji ho\u0107e de\u010daka, treba to da \u010dine stoje\u0107i i obavezno neparnim danom tokom mladog meseca. Pre toga, onaj ko ima lipu u dvori&scaron;tu treba da je pose\u010de.<\/p>\n<p>U &Scaron;umadiji narod pri\u010da da ako mu&scaron;karac \u017eeli sina, mora tokom ljubavnog odnosa da dr\u017ei \u010dvrsto zatvorena usta. Baba Zdravka R. iz Banatskog Kara\u0111or\u0111eva ka\u017ee da \u017eena ne sme da otvori usta, ni glas od sebe da pusti tokom odnosa. Dve snaje nisu poslu&scaron;ale, ali tre\u0107a jeste. Samo ona, tvrdi baba, dobila je sina.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pressonline.rs\/vest.jsp?id=38405&amp;sectionId=33\"><em>Press<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&Scaron;ta sve Srbi ne\u0107e raditi da bi dobili mu&scaron;kog naslednika te&scaron;ko je i pretpostaviti. Bajanje, \u010dajevi i internet samo su neke od mogu\u0107nosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49483","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49483"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49483\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}