Gotovo da nema mesta na našoj planeti gde se ne vozi bicikl. On slu\u017ei za rekreaciju, takmi\u010denje, ali i kao prevozno sredstvo do posla, škole, pijace…<\/p>\n
Danas ih ima najraznovrsnijih, od klasi\u010dnih do onih sportskih sa izuzetno tankim gumama, menja\u010dima i brzinama. Najbr\u017ei su bicikli sa punim to\u010dkovima i ravnim okvirima, koji funkcionišu kao jedra na jedrenjaku. Uz brzo okretanje pedala, što je glavni uslov za kretanje, voza\u010d ovog dvoto\u010dkaša ima i pomo\u0107 u vetru koji gura bicikl napred. Poslednjih godina usavršeni su i bicikli za vo\u017enju po neravnom, kamenitom i brdovitom terenu koji imaju \u010dvrst okvir i posebne to\u010dkove sa ispup\u010denjima koje spre\u010dava klizanje po pesku ili vla\u017enom tlu.<\/p>\n
Neki istorijski podaci ukazuju na \u010dinjenicu da su drevni Egip\u0107ani posedovali napravu na dva to\u010dka koja je li\u010dila na današnji bicikl. Ipak, tvorcem prvog bicikla smatra se Nemac baron fon Dres. On je 1817. godine osmislio „mašinu" koja se sastojala od dva to\u010dka spojena drvenom šipkom, i nazvao je dresina. Ova dresina funkcionisala je tako što se voza\u010d gornjim delom tela delimi\u010dno oslanjao na drveni oslonac za ruke, a nogama se odbacivao od zemlje na jednu i drugu stranu, pošto nije imala pedale.<\/p>\n
Škotlan\u0111anin Makmilan je oko 1840. godine, iskoristivši dresinu, na zadnji to\u010dak namestio „koleno" koje je spojio polugom sa pedalama. Na ovoj napravi Makmilan se vozio toliko brzo da su ga uhapsili zbog „besne vo\u017enje". Naziv bicikl prvi put je upotrebljen 1865. godine kada je Francuz Lalman pri\u010dvrstio „koleno" i pedale na prednji to\u010dak vozila koje je podse\u0107alo na dresinu. Ovakav bicikl je nazvan „truckalo" jer je imao drveni okvir i gvozdene to\u010dkove. Tri godine kasnije po\u010deli su da se upotrebljavaju metalni to\u010dkovi sa šicama i tvrdim gumama.<\/p>\n
U godinama koje su usledile pojavio se bicikl druga\u010dijeg izgleda – sa prednjim to\u010dkom koji je bio znatno ve\u0107i od zadnjeg. Ovakva naprava bila je znatno viša od dotadašnjeg bicikla, i zahtevala je pravu veštinu voza\u010da da bi se vozila. Oko 1885. godine ovaj dvoto\u010dkaš kona\u010dno dobija izgled kakav i danas ima.<\/p>\n
Bicikl je od tada do danas po izgledu ostao skoro isti, ali su pronalaza\u010di u me\u0111uvremenu mnogo radili na njegovoj brzini i lakšem upravljanju. Osim bicikla koje danas koristimo, postoje i naprave sa više to\u010dkova postavljenih u nizu koje mogu odjednom da voze nekoliko voza\u010da. Tako je u Belgiji proizveden najdu\u017ei bicikl na svetu koji je imao sedišta i pedale za 35 osoba. Iako je delovao simpati\u010dno, bilo je gotovo nemogu\u0107e voziti ga jer voza\u010di nisu mogli da usklade ravnote\u017eu.<\/p>\n
D. I.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gotovo da nema mesta na našoj planeti gde se ne vozi bicikl. On slu\u017ei za rekreaciju, takmi\u010denje, ali i kao prevozno sredstvo do posla, škole, pijace…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49478","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49478"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49478\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}