Istorija ru\u017ea za usne se\u017ee još u doba drevne Mesopotamije. \u017dene koje su \u017eivele na tom podru\u010dju pre pet hiljada godina smatraju se izumiteljkama današnjeg ru\u017ea.<\/p>\n
Ru\u017e, jedno od najpopularnijih kozmeti\u010dkih pomagala na svijetu, koji je kroz istoriju bio obo\u017eavan i zabranjivan, ovih dana slavi 125. ro\u0111endan. <\/p>\n
Istorija ru\u017ea za usne se\u017ee još u doba drevne Mesopotamije. \u017dene koje su \u017eivele na tom podru\u010dju pre pet hiljada godina smatraju se izumiteljkama današnjeg ru\u017ea. One su za bojenje usana koristile prah poludragog kamenja. U drevnoj egipatskoj civilizaciji \u017eene su bojile usne koralnocrvenom bojom koju su dobijale kombinacijom morskih trava, malo joda i broma. S obzirom na sastav, nije ni \u010dudo da su prvi ru\u017eevi izazivali brojne zdravstvene probleme. \u010cuvena Kleopatra ru\u017e je pravila od crvene boje koju je dobijala mlevenjem odre\u0111enih vrsta buba i mrava. <\/p>\n
Šira upotreba ru\u017ea za usne po\u010dinje tek u 16. veku. Kraljica Elizabeta I izmislila je i popularizovala krvavocrvenu boju ru\u017ea za usne koji se pravio od p\u010delinjeg voska i crvene boje dobijene iz biljaka. Ru\u017e je u vreme kraljice Viktorije u 19. veku došao na zao glas jer ga je ona smatrala vulgarnim ukrasom koji nose samo prostitutke i glumci. U to vreme, "pristojnim" devojkama bilo je strogo zabranjeno šminkanje pre braka, a ni kod udatih \u017eena nije se blagonaklono gledalo na šminku.<\/p>\n
Prvi moderni ru\u017e za usne napravljen je 1883. godine u Parizu. Bio je umotan u svileni papir, a sastojao se od mešavine p\u010delinjeg voska, jelenskog loja i ricinusovog ulja. Tek u 20. veku ru\u017e postaje zaista raširen i prihva\u0107en. Tokom Drugog svetskog rata savezni\u010dke vlade podsticale su koriš\u0107enje ru\u017ea za usne jer se smatralo da on podi\u017ee moral umornoj vojsci, ali i brojnim \u017eenama koje su svoj doprinos odbrani dale rade\u0107i u fabrikama oru\u017eja.<\/p>\n
Holivud je tako\u0111e odigrao zna\u010dajnu ulogu u širenju popularnosti ru\u017ea. Ve\u0107 20-ih i 30-ih godina, pojavom nemog filma, ru\u017e je postao va\u017eno pomagalo za naglašavanje lepote i ekspresije lica glumaca. U to vreme se pojavio i prvi ru\u017e u metalnoj dozi, a osim crvene, javljaju se i boje poput svetloru\u017ei\u010daste i tamnoljubi\u010daste. Krajem 40-ih, usavršen je patent metalne tube i ona dobija današnji izgled s rotiraju\u0107im delom koji jednostavno istiskuje ru\u017e prema gore. <\/p>\n
Šanel crvena<\/strong><\/p>\n Za najprepoznatljiviju i najpoznatiju boju ru\u017ea ru\u017ei\u010dastocrvene nijanse zaslu\u017ena je Koko Šanel. Davne 1924. godine Koko je kreirala ru\u017e te boje, zbog \u010dega se ta nijansa naziva šanel crvena i neizostavni je deo svake "Šanelove" kolekcije šminke.<\/p>\n Press<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Istorija ru\u017ea za usne se\u017ee još u doba drevne Mesopotamije. \u017dene koje su \u017eivele na tom podru\u010dju pre pet hiljada godina smatraju se izumiteljkama današnjeg ru\u017ea.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49474","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49474"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49474\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}