Jedna od najpoznatijih balerina na svijetu, Isadora Dankan, ro\u0111ena je prije 130 godina u San Francisku. <\/p>\n
Od ro\u0111enja, njeni roditelji znali su da imaju posebnu devoj\u010dicu. Njena majka govorila je da je rodila \u010dudo, jer je tvrdila da je dete "skakalo" u stomaku.<\/p>\n
"Majka je u trudno\u0107i jela ostrige i pila šampanjac, kao boginja Afrodita. Nau\u010dila sam da igram u njenom stomaku" izjavljivala je Isidora.<\/p>\n
Ljubav prema plesu nagnala ju je da sa 13 godina napusti školu, i u svom stilu je odra\u017eavala lepotu okoline i prirode, oslobo\u0111ene zakona pokreta.<\/p>\n
U\u010dila je strane jezike kako bi u izvornom izdanju \u010ditala filozofiju, Šopenhauera i Kantovu "Kritiku \u010distog uma", koju je \u010desto navodila kao inspiraciju.<\/p>\n
Na po\u010detku karijere, igrala je harmoni\u010dno i mirnije, u tunici koja je otkrivala više ko\u017ee, nego što je u njeno doba bilo uobi\u010dajeno. Nadvojvoda Ferdinand jednom je, gledaju\u0107i njen ples u kostimu sa dubokim izrezom i golim nogama, prošaptao da je \u010dudesno lepa.<\/p>\n
Prozvana "majkom modernog plesa", isticala je improvizaciju i mitologiju, nauštrb klasike i ustaljenosti.<\/p>\n
Kritika joj je bila naklonjena – pisac Andrej Beli rekao je da kroz njen pokret prolazi miris zelenog luga, a slikar Maksimilijan Vološin pisao je da ona "igra sve što drugi ljudi rade".<\/p>\n
Jedan od prvih nastupa imala je 1902. godine u Budimpešti, gde je upoznala glumca Oskara Bere\u017eija. Flert sa glumcem odslikavao je njen slobodni duh, dok je tek u pesniku, Sergeju Jesenjinu uspela da spoji telesnu i duhovnu ljubav. Ipak, svaka njena ljubav završavala se bolnim krahom. Iz veze sa scenografom Gordonom Kregom imala je \u0107erku Dirdre (1906), a iz veze sa bogatašem Patrikom Singerom sina Patrika (1910).<\/p>\n
Isidoru je pogodila velika tragedija, kada su se 1913. godine oboje njene dece i dadilja udavili u reci Seni, nakon saobra\u0107ajne nesre\u0107e.<\/p>\n
Nakon toga, slavna plesa\u010dica je još jednom zatrudnela, ali je dete umrlo nekoliko sati posle poro\u0111aja. Po\u010dela je da pije, upuštala se u nemoralne veze, ali je novu stranicu \u017eivota po\u010dela otvaranjem škole plesa u Moskvi 1921. godine.<\/p>\n
Jesenjina je upoznala na prijemu, kada je njoj bilo 44, a njemu 26 godina. Burna veza uklju\u010divala je romanti\u010dne ispade, javne tu\u010de i ostale skandale. Ven\u010dali su se 1922. godine, ali Isidora ga je napustila godinu dana kasnije. U to vreme mnogo se špekulisalo o njenoj seksualnosti, jer su svetom umetnosti kru\u017eili tra\u010devi o njenim vezama sa drugim \u017eenama.<\/p>\n
"Bo\u017eanstvena bosonoga" Isidora poginula je 14. septembra 1927. u morbidnoj nesre\u0107i u Nici. Navodno je, posle ru\u010dka sa prijateljima, rekla "Dovi\u0111enja, dragi moji, odlazim u slavu", i sela je u sportski automobil Benoa Falketa, mladog Italijana. Poznata po dugim šalovima, tog dana nosila je svilenu kreaciju Rusa Romana \u010catova. Šal se, tokom vo\u017enje, upleo u to\u010dak, i zadavio balerinu.<\/p>\n
Isidora Dankan je kremirana, a njen pepeo postavljen u grobnicu na pariskom groblju Per Lašez, pored tela njene dece.<\/p>\n
Mondo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedna od najpoznatijih balerina na svijetu, Isadora Dankan, ro\u0111ena je prije 130 godina u San Francisku. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49472","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49472"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49472\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}