{"id":49470,"date":"2008-05-26T12:18:38","date_gmt":"2008-05-26T12:18:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49470"},"modified":"2008-05-26T12:18:38","modified_gmt":"2008-05-26T12:18:38","slug":"tamna-strana-interneta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/05\/26\/tamna-strana-interneta\/","title":{"rendered":"Tamna strana Interneta"},"content":{"rendered":"<p>Roditelji malo znaju o opasnostima koje djecu vrebaju u sajber-svijetu, ponekad i sa tragi\u010dnim ishodima<\/p>\n<p>Sajt za (ponekad opasno) dru\u017eenje: MySpace.com Megan Mejer, 13-godi&scaron;njakinja iz ameri\u010dke provincije, potra\u017eila je, kao i mnoge njene vr&scaron;njakinje &scaron;irom sveta, dru&scaron;tvo na Internetu. U\u010dlanila se u &bdquo;Majspejs&quot;, najpopularniji &bdquo;sajt za dru\u017eenje&quot;, tamo ostavila podatke o sebi, fotografiju i kakve prijatelje \u017eeli da stekne.<\/p>\n<p>Me\u0111u mnogima, javio joj se i D\u017eo&scaron; Evans, zgodni 16-godi&scaron;nji &bdquo;momak iz kraja&quot;. Dopisivali su se oko mesec dana, a onda je D\u017eo&scaron; po\u010deo da je vre\u0111a, saop&scaron;tiv&scaron;i joj, u poslednjoj poruci, da bi svet &bdquo;bio bolji bez nje&quot;.<\/p>\n<p>To je kod Megan izazvalo emotivni &scaron;ok iz koga nije uspela da iza\u0111e: obesila se u plakaru svoje sobe. Majka ju je zatekla jo&scaron; \u017eivu, ali pomo\u0107i joj nije bilo: preminula je sutradan u bolnici varo&scaron;i Derdan Preri, dr\u017eava Misuri.<\/p>\n<p>Ovo se dogodilo u oktobru 2006, a slu\u010daj je upravo u&scaron;ao u sudsku proceduru na drugom kraju Amerike, u Los An\u0111elesu, podizanjem optu\u017enice protiv jedne od u\u010desnica u ovom internet-dru\u017eenju, uz velike zavrzlame koje se ti\u010du prava, pedagogije i savremene masovne kulture.<\/p>\n<p>Optu\u017enica je podignuta protiv Lori Dru (49), majke jedne od drugarica nesre\u0107ne devoj\u010dice, koja je sa svojom \u0107erkom i njene dve prijateljice izmislila D\u017eo&scaron;a Evansa, da bi, kako ka\u017eu, otkrile kakve tra\u010deve o njima Megan &scaron;iri preko Interneta. &bdquo;D\u017eo&scaron;&quot; je bio mamac da steknu njeno poverenje, da bi onda vezu brutalno prekinule. Nisu, sigurno, o\u010dekivale tragi\u010dan ishod, ali su mu svakako kumovale.<\/p>\n<p>Kada je otkriveno pod kojim okolnostima je Megan izvr&scaron;ila samoubistvo, tu\u017eila&scaron;tvo u dr\u017eavi Misuri nije na&scaron;lo zakonski osnov da goni njene la\u017ene &bdquo;majspejs&quot; dru\u017ebenice. Ali slu\u010daj nije odlo\u017een ad akta: neko se setio da iskoristi okolnost da je sedi&scaron;te Majspejs kompanije u Los An\u0111elesu, i da je, la\u017enim predstavljanjem, Lori Dru prekr&scaron;ila pravila ovog sajta, zbog \u010dega \u0107e joj biti su\u0111eno. Optu\u017enica uklju\u010duje i &bdquo;emotivno mu\u010denje&quot; 13-godi&scaron;njakinje, ali na su\u0111enju njeno samoubistvo ne\u0107e biti glavna stvar: u glavnom fokusu bi\u0107e zloupotreba Interneta, dok je Meg Mejer u svemu samo kolateralna &scaron;teta.<\/p>\n<p>Falsifikovanje identiteta i la\u017eno predstavljanje je veoma \u010desto u internet-komunikacijama &#8211; to je, izme\u0111u ostalog, i na\u010din da se na videlo iznesu i mnoge zloupotrebe i pokrenu mnoge afere &#8211; pa se strahuje da bi osuda Lori Dru mogla da bude presedan za kriminalizaciju govora onlajn. Ovaj slu\u010daj je ponovo skrenuo pa\u017enju i na to da je razvoj modernih komunikacija mnogo br\u017ei od prava koje ga &bdquo;pokriva&quot; &#8211; ali glavna tema je ipak tamna strana tehnolo&scaron;kog napretka, odnosno opasnosti koje u lavirintima Interneta vrebaju pre svega maloletnike.<\/p>\n<p>Oni tamo tra\u017ee razne stvari, naj\u010de&scaron;\u0107e dru\u017eenje sa onima sli\u010dnih sklonosti i interesovanja. To je i obja&scaron;njenje za fenomenalnu popularnost &bdquo;Fejsbuka&quot;, a pogotovo &bdquo;Majspejsa&quot;, koji danas ima vi&scaron;e od sto miliona \u010dlanova (vlasnik je jedna od kompanija globalnog medijskog magnata Ruperta Mardoka). I dok ve\u0107ina svoje \u010dlanstvo koristi da zaista stekne virtuelne prijatelje, mnogima je ovo i platforma za svakojaka i\u017eivljavanja. Administratori &bdquo;Majspejsa&quot; su tako u julu 2007. uspeli da identifikuju i izbri&scaron;u profile \u010dak 29.000 \u010dlanova koji su osu\u0111ivani za seksualne delikte, a sajt je dobio i pohvale za napore da onemogu\u0107i kori&scaron;\u0107enje ovog servisa od strane pedofila.<\/p>\n<p>To &scaron;to je virtuelni sajber-svet u sve ve\u0107em broju &bdquo;nastanjen&quot; tinejd\u017eerima za posledicu ima njihovo sve ve\u0107e distanciranje od realnog. &bdquo;Mladi be\u017ee iz stvarnog sveta pre nego &scaron;to nau\u010de da funkcioni&scaron;u u njemu&quot;, konstatuje Kiaran Gilpin, britanski psiholog koji prou\u010dava uticaj Interneta na mlade ljude.<\/p>\n<p>Roditelji po pravilu ne znaju &#8211; niti mogu da znaju &#8211; na &scaron;ta njihov podmladak sve nailazi provode\u0107i sate i sate ispred tastature i monitora. Pored bezazlenih virtuelnih dru\u017eenja, tu je i pornografija, uz opasnu literaturu svake vrste, od slatkore\u010divih poziva sekti, do veli\u010danja nasilja, pa i podsticanja samoubistva.<\/p>\n<p>Trenutno je aktivno \u010dak oko 9.000 sajtova sa detaljnim uputstvima kako da se izvr&scaron;i samoubistvo, &scaron;to je, posle otkri\u0107a da je \u010dak 29 mladih ljudi u Britaniji sebi oduzelo \u017eivot, podstaknuti preko Interneta, tamo nedavno bilo povod za velike debate.<\/p>\n<p>Najzad, skora&scaron;nji primeri maloletnog nasilja u na&scaron;im &scaron;kolama koje je snimano mobilnim telefonima da bi preko Interneta postalo dostupno svima, pokazuju da modeli destruktivnog pona&scaron;anja brzo putuju &#8211; i jo&scaron; br\u017ee se prihvataju.<\/p>\n<p>Milan Mi&scaron;i\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Roditelji malo znaju o opasnostima koje djecu vrebaju u sajber-svijetu, ponekad i sa tragi\u010dnim ishodima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49470","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49470\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}