{"id":49459,"date":"2008-05-14T12:25:51","date_gmt":"2008-05-14T12:25:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49459"},"modified":"2008-05-14T12:25:51","modified_gmt":"2008-05-14T12:25:51","slug":"bog-je-mozda-stvorio-i-vanzemaljce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/05\/14\/bog-je-mozda-stvorio-i-vanzemaljce\/","title":{"rendered":"Bog je, mo\u017eda, stvorio i vanzemaljce"},"content":{"rendered":"<p>Vanzemaljci bi mogli da postoje, a vjerovanje u izvanzemaljski \u017eivot ne protivrje\u010di vjeri u boga, izjavio je glavni astronom Vatikana Hose Gabrijel Funes.<\/p>\n<p>Veli\u010dina vasione, sa stotinama milijardi galaksija i trilionima zvezda, zna\u010di da bi mogli da postoje drugi oblici \u017eivota izvan zemlje, uklju\u010duju\u0107i i inteligentne, ocenio je jezuitski sve&scaron;tenik Funes, koji rukovodi vatikanskom opservatorijom.<\/p>\n<p>&quot;Kako mo\u017eemo da isklju\u010dimo mogu\u0107nost da se \u017eivot razvio i negde drugde&quot;, rekao je Funes za vatikanski dnevnik &quot;Oservatore romano&quot;, u intervjuu naslovljenom &quot;Vanzemaljac &#8211; moj brat&quot;.<\/p>\n<p>&quot;Kao &scaron;to postoji mno&scaron;tvo stvorenja na zemlji, mogla bi da postoje i druga bi\u0107a, pa i inteligentna, koja je stvorio bog. To ne protivre\u010di na&scaron;oj veri, jer mi ne mo\u017eemo da postavljamo granice bo\u017ejoj slobodi stvaranja&quot;, rekao je jezuitski sve&scaron;tenik.<\/p>\n<p>&quot;I kao &scaron;to zemaljska bi\u0107a smatramo na&scaron;om bra\u0107om i sestrama, za&scaron;to ne bismo govorili i o &#8216;izvanzemaljskom bratu&#8217;? To bi i dalje bio deo kreacije&quot;, dodao je on.<\/p>\n<p>U intervjuu objavljenom na celoj strani, Funes je izneo svoje vi\u0111enje odnosa Rimokatoli\u010dke crkve i nauke kao i teolo&scaron;ke implikacije eventualnog postojanja \u017eivota u svemiru.<\/p>\n<p>On je ocenio da Isus Hrist nije posetio vanzemaljce, po&scaron;to je njegova &quot;inkarnacija bila jedinstven i neponovljiv doga\u0111aj&quot;, ali je izrazio uverenje da su i te druge inteligencije &quot;imale, na neki na\u010din, priliku da osete blagodeti bo\u017eje milosti&quot;.<\/p>\n<p>Funes je izjavio da nauka, u prvom redu astronomija, nije kontradiktorna religiji, \u010dime se dotakao teme kojom se \u010desto bavi papa Benedikt 16, koji je ispitivanje odnosa vere i razuma u\u010dinio jednim od klju\u010dnih aspekata svog papskog mandata.<\/p>\n<p>Prema re\u010dima Funesa, Sveto pismo &quot;nije nau\u010dna knjiga&quot; i potraga za nau\u010dnim \u010dinjenicama o univerzumu i njegovom poreklu ne baca sumnju na bo\u017eju ulogu u njegovom stvaranju.<\/p>\n<p>Kao primer, Funes je naveo da veruje da je Teorija velikog praska &quot;najrazumnije&quot; obja&scaron;njenje nastanka univerzuma, ali da i pored toga veruje da je bog stvorio univerzum i da ljudi &quot;nisu rezultat slu\u010daja&quot;.<\/p>\n<p>On je pozvao crkvu i nau\u010dnu zajednicu da ostave za sobom podele koje su nastale pre gotovo 400 godina, od kada se progon Galilea Galileija smatra primerom neprijateljstva crkve prema nauci.<\/p>\n<p>&quot;Taj incident je stvorio rane. Crkva je na neki na\u010din priznala svoje gre&scaron;ke. Mo\u017eda je mogla da to u\u010dini i bolje, ali je sad vreme za zacelimo te rane kroz dijalog i saradnju&quot;, rekao je Funes.<\/p>\n<p>Vatikansku opservatoriju osnovao je 1891. godine papa Lav 13 i ona se nalazi u Kastel Gandolfu, gde je i papina letnja rezidencija.<\/p>\n<p>Astronomi te opservatorije, poznate po vrlo uspe&scaron;nim projektima i jednoj od najboljih svetskih kolekcija meteorita, istra\u017eivanja sprovode i u opservatoriji pri Univerzitetu Arizona, u Tusonu.<\/p>\n<p><em>Beta<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vanzemaljci bi mogli da postoje, a vjerovanje u izvanzemaljski \u017eivot ne protivrje\u010di vjeri u boga, izjavio je glavni astronom Vatikana Hose Gabrijel Funes.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49459","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49459"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49459\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}