U slu\u010daju da izumru neke ugro\u017eene vrste \u017eivotinja, a posebno vodozemci, farmaceutska industrija \u0107e se suo\u010diti sa ozbiljnim problemom u proizvodnji nekih va\u017enih antibiotika i ljekova protiv raka, upozorio je Program UN za \u017eivotnu okolinu (UNEP).<\/p>\n
Neki vodozemci, poput \u017eaba i da\u017edevnjaka, zajedno sa odredjenim vrstama medveda, zmija, ajkula i kraba, ali i biljke poput borova i omorika, obilato se koriste u farmaciji za proizvodnju lekova protiv degeneracije \u017eute mrlje, smanjenja gustine kostiju, bubre\u017enih oboljenja, \u010dira na \u017eelucu i nekih vrsta raka.<\/p>\n
Medjutim, te vrste ubrzano nestaju, jer se njihova vrlo specifi\u010dna staništa stalno smanjuju.<\/p>\n
Studija pod nazivom "Kako ljudsko zdravlje zavisi od biodiverziteta", koju je radilo više od 100 eksperata Univerziteta u Oksfordu i koja je predstavljena u sedištu UN, pozvala je nau\u010dnu javnost na akciju "da spre\u010di nestajanje specifi\u010dnih \u017eivotinjskih vrsta kako bi medicina mogla da otkrije njihove tajne vezane za zdravlje".<\/p>\n
"Staništa ugro\u017eenih vrsta nestaju, ekosistem se narušava i degradira, suše dolaze, zemljište se previše eksploatiše, klima se dramati\u010dno menja… Sve to jako uti\u010de na smanjenje prirodnog kapitala planete, uklju\u010duju\u0107i deo biodiverziteta iz kojeg se uzimaju sirovine za proizvodnju lekova", izjavio je direktor UNEP-a Ahim Štajner.<\/p>\n
On je, kao primer, naveo \u017eabu koja svoje mlade radja kroz usta, jer ih majka prethodno proguta i dr\u017ei zašti\u0107ene u stomaku mesec dana. Bebe \u017eabe se posebnom supstancom koju lu\u010de dodatno osiguravaju da ih majka ne izbaci iz \u017eeluca pre nego što budu spremne za spoljni svet, prenosi Tanjug.<\/p>\n
Ta \u017eaba prvi put je otkrivena 1980. godine u Australiji i odmah je postala najzna\u010dajniji "prirodni saradnik" u spravljanju leka protiv \u010dira na \u017eelucu od kojeg pati 25 miliona ljudi u SAD.<\/p>\n
Krastave \u017eabe, vodenjaci, da\u017edevnjaci i mnogi drugi od 6.000 poznatih vodozemaca osudjeni su na izumiranje, a nau\u010dnici ukazuju na \u010dinjenicu da, na primer, otrovna \u017eaba iz Paname mo\u017ee da koristi za izazivanje kontrakcija, a otrovna \u017eaba iz Ekvadora za spravljanje nove generacije lekova protiv bolova.<\/p>\n
Australijska \u017eaba koja lu\u010di lepak mo\u017ee da bude korisna u nala\u017eenju prirodnog aditiva za obnovu hrskavice i ostalih povreda i rascepa kod ljudi.<\/p>\n
"Neke vrste \u017eaba mogu da jako dugo pre\u017eive zaledjene, pri \u010demu im \u0107elije ostaju neošte\u0107ene. Uspemo li da shvatimo kako to one rade, ima\u0107emo mnogo više znanja potrebnog pri transplataciji organa", re\u010deno je na prezentaciji studije.<\/p>\n
Devet vrsta medveda, uklju\u010duju\u0107i polarnog medveda, veliku pandu i azijskog mrkog medveda, suo\u010dene su sa rizikom izumiranja, a baš od njih se dobija specifi\u010dna "medvedja kiselina" (ursodeoxy\u0107olic acid), nadjena u njihovoj \u017eu\u010dnoj kesi.<\/p>\n
Ta supstanca se koristi za suzbijanje gorušice tokom trudno\u0107e, za razbijanje kamena u \u017eu\u010di i za le\u010denje nekih bolesti jetre.<\/p>\n
Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U slu\u010daju da izumru neke ugro\u017eene vrste \u017eivotinja, a posebno vodozemci, farmaceutska industrija \u0107e se suo\u010diti sa ozbiljnim problemom u proizvodnji nekih va\u017enih antibiotika i ljekova protiv raka, upozorio je Program UN za \u017eivotnu okolinu (UNEP).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49456","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49456"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49456\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}