{"id":49454,"date":"2008-05-10T12:29:00","date_gmt":"2008-05-10T12:29:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49454"},"modified":"2008-05-10T12:29:00","modified_gmt":"2008-05-10T12:29:00","slug":"glasovi-prirode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/05\/10\/glasovi-prirode\/","title":{"rendered":"Glasovi prirode"},"content":{"rendered":"<p>Da li ste se ikada zapitali kako zvu\u010de otkucaji srca kita ili kakve zvuke proizvode podvodni zemljotresi? Ako bi se priredilo takmi\u010denje za najneobi\u010dniju pesmu planete zemlje, koja bi melodija osvojila prvo mesto kao najmilozvu\u010dnija, najzlokobnija ili najoriginalnija?<\/p>\n<p>U konkurenciji za najmilozvu\u010dniju pesmu planete Zemlje sigurno bi se na&scaron;ao zvuk &quot;Velikog praska&quot;. \u010cak i 700.000 godina posle Velikog praska u svemiru i dalje mogu da se \u010duju zvuci te eksplozije koja nam je \u017eivot zna\u010dila. Po&scaron;to se vasiona &scaron;irila, ta pojava ostavila je traga na temperaturnim promenama u kosmi\u010dkoj radijaciji pozadinskih kratkih talasa. Ameri\u010dki fizi\u010dar D\u017eon Krejmer dosetio se kako da omogu\u0107i vasioni da se oglasi: izmerio je u\u010destalost tih talasa i na taj na\u010din priu&scaron;tio ljudima da \u010duju eho Velikog praska. <\/p>\n<p>Sigurno bi najzlokobnija melodija koju \u010dujete u prirodi mogla da bude atomska bomba. Rusi su 1961. Godine u Arkti\u010dki okean ispustili 58 megatona te&scaron;ku bombu poznatu kao &quot;Car&quot;. Bila je to najve\u0107a atomska bomba koja je imala ve\u0107u snagu od ukupno svih bombi upotrebljenih u Drugom svetskom ratu. A zvuk? Da se neko na&scaron;ao u blizini, &scaron;to naravno, nije bio slu\u010daj, buka bi bila nepodno&scaron;ljiva (o drugim posledicama da i ne govorimo). Po&scaron;to se ogla&scaron;avenje pratilo sa velike daljine, bilo je gotovo zanemarljivo. Jedno &quot;bang&quot; , propra\u0107eno produ\u017eenom tutnjavom. Ipak, jeziv zvuk. <\/p>\n<p>Najoriginalniju melodiju svakako pru\u017eaju gle\u010deri koji klize. Trebalo bi zamisliti kako bi izgledao ultrazvu\u010dni snimak trudne \u017eene koja jede \u010dokoladu s pirin\u010dem. Ili mi&scaron;a koji pliva u posudi s p&scaron;eni\u010dnim pahuljicma potpljenim u mleko. &quot;Pesma&quot; gle\u010dera \u010dudna je me&scaron;avina piskutanja, pucketanja i ujedna\u010denog ritmi\u010dnog &scaron;uma. Sun\u010devi zraci i stalni pritisak koji se javlja unutar gle\u010dera izazivaju neprekidno topljenje i ponovno stvrdnjavanje leda koji podrhtava i tare se o podvodne stene. <\/p>\n<p>Me\u0111u neobi\u010dne zvuke koje mo\u017eete na\u0107i na na&scaron;oj planeti svakako spada i konjski hemoglobin. Kad se pred mikrofon stavi konjski hemoglobin u vidu DNK lanca, dobija se DNK poj. Otkucaji plavog srca kita mogu se \u010duti kao lupanje macolom po metalnom obodu velikog bazena iz koga je ispra\u017enjena voda. <\/p>\n<p>Zanimljiv je i zvuk koji proizvode pe&scaron;\u010dane dine, koji se mo\u017ee uporediti sa manjim avionom tipa &quot;cesna&quot; koji rula po pisti. Nau\u010dnici su utvrdili da postoji samo oko pedeset pe&scaron;\u010danih dina koje koje bi mogle da se prijave na konkurs za pesmu planete zemlje. Ostale su neme.<\/p>\n<p><em>Zabavnik\/Mondo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li ste se ikada zapitali kako zvu\u010de otkucaji srca kita ili kakve zvuke proizvode podvodni zemljotresi? Ako bi se priredilo takmi\u010denje za najneobi\u010dniju pesmu planete zemlje, koja bi melodija osvojila prvo mesto kao najmilozvu\u010dnija, najzlokobnija ili najoriginalnija?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49454","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49454"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49454\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}