Onaj ko samo jednom proba orginalnu švajcarsku \u010dokoladu – ostaje joj uvijek vjeran. Rijetko koji turista odlazi iz ove zemlje, a da se nije snabdio raznovrsnim \u010dokoladama. <\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Švajcarci toliko obo\u017eavaju \u010dokoladu da je oslovljavaju sa "njeno viso\u010danstvo". Prošle godine pojeli su 93,501 tonu \u010dokolade. Kad se to podeli sa 7,61 miliona stanovnika, proizlazi da svaki stanovnik ove alpske zemlje pojede godišnje 12,3 kilograma \u010dokolade, koja se potvrdila i kao jedan od najva\u017enijih brendova Švajcarske.<\/p>\n
Onaj ko samo jednom proba orginalnu švajcarsku \u010dokoladu – ostaje joj uvek veran. Retko koji turista odlazi iz ove zemlje, a da se nije snabdeo raznovrsnim \u010dokoladama. Japanci, u poslednje vreme najbrojniji turisti u Švajcarskoj, bez \u010dokolade i sata ne vra\u0107aju se ku\u0107i.<\/p>\n
\u010cokolada nije samo kakao pomešan sa puterom i dodacima. \u010cokolada je pravo umetni\u010dko delo, potvr\u0111uju oni koji stalno nešto smišljaju i doteruju u pogonima "Linda", "Suharda" "Kolijera", "Springlija"<\/p>\n
"U Švajcarskoj ima preko 40 razli\u010ditih vrsta \u010dokolada. Potrebno je pravo majstorstvo da se zadr\u017ei i poboljša ‘stara’ \u010dokolada i stvori nova. Tr\u017eište je zahtevno i razma\u017eeno. Samo najbolje mo\u017ee da bude dobro", ka\u017ee Hans Vriens, jedan od istra\u017eiva\u010da \u010dokolade.<\/p>\n
Prve manufakture za proizvodnju \u010dokolade u ovoj zemlji nastale su na tlu frankopanske Švajcarske. <\/p>\n
Prvi je to uradio 1819. godine Fransoa Luji Koler u Veveju. I dan-danas ona postoji i radi punom parom. <\/p>\n
Sedam godina kasnije u Seriusu uradio je to Filip Suhard. Zatim se manufakture otvaraju u Lozani, Cirihu, Lucernu, Flavilu, Bernu. <\/p>\n
Radolf Lind je 1897. godine uspeo da prvi u svetu proizvede \u010dokoladu punjenu kremom. Zašto baš u frankofonskom delu Švajcarske? Zbog blizine Francuske, gde je još 1615. godine Ana od Austrije, \u017eena francuskog kralja Ludviga, odrasla u Madridu, gde je Kortez prvi na evropsko tlo 1528. godine doneo kakao zrno, uvela na francuski dvor obavezno pijenje \u010dokolade. <\/p>\n
Ko je dr\u017eao do sebe pio je \u010dokoladu. Taj obi\u010daj se iz Francuske preneo na susede. U 19. veku pijenje \u010dokolade je izgubilo zna\u010daj, ali na presto stupa \u010dvrsta \u010dokolada.<\/p>\n
Švajcarski proizvo\u0111a\u010di su osvojili svetsko tr\u017eište izme\u0111u 1900 – 1913. godine. U svet je odlazilo tri \u010detvrtine njihove proizvodnje.<\/p>\n
Najnoviji trend su \u010dokolade sa \u010dilijem, biberom, \u0111umbirom. U modi je crna \u010dokolada sa više od 70 odsto kakaoa. Na tu modu uti\u010du nutricionisti koji propagiraju da je crna \u010dokolada zdravija. Na švajcarskim \u010dokoladama, pored procenta kakaoa, navodi se odakle taj kakao dolazi. Najviše se ceni onaj iz Meksika, Gane, Kube.<\/p>\n
A što se ti\u010de cena, spektar je baš širok. Pravilo je da za dobru \u010dokoladu treba i više da se plati <\/p>\n
Ako Švajcarcu ka\u017eete da je njihova \u010dokolada "milka", sigurno \u0107ete ga uvrediti. "Milka" je nema\u010dki proizvod – za jeftiniji d\u017eep i manje probirljiv ukus.<\/p>\n
Ve\u010dernje Novosti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Onaj ko samo jednom proba orginalnu švajcarsku \u010dokoladu – ostaje joj uvijek vjeran. Rijetko koji turista odlazi iz ove zemlje, a da se nije snabdio raznovrsnim \u010dokoladama. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49447","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49447"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49447\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}