Nau\u010dnici Astronomskog društva "P. K. Šterberg" prvi put su sastavili potpunu verziju karte Venere, najbli\u017eeg Zemljinog susjeda iz Sun\u010devog sistema, na kojoj nema više "bijelih pjega".<\/p>\n
Ju\u017eni pol planete sada ima imena i sve je ozna\u010deno razli\u010ditim bojama, baš onako kako zahteva svaki normalan atlas, saznaje Tanjug.<\/p>\n
"Sve je popunjeno… Evo kako sada izgleda karta", hvalili su se autori u razgovoru s novinarima ruske televizije "Vesti".<\/p>\n
Venera je najbli\u017ei sused Zemlje. Ako se do Marsa leti pola godine, do Venere treba dva puta manje vremena. Medjutim, za razliku od "crvene planete", Venera je veoma "negostoljubiva".<\/p>\n
Atmosferski pritisak na površini Venere je 90 puta viši nego na površini Zemlje. Velika koli\u010dina ugljendioksida stvara efekat staklenika zbog \u010dega temperatura na površini dosti\u017ee do 500 stepeni Celzijusa.<\/p>\n
Površina Venere nije vidljiva izvana zbog gustog sloja oblaka koji se sastoje od kapljica sumpordioksida i sulfatne kiseline.<\/p>\n
Prema re\u010dima saradnika Instituta, \u017dane Rodionove, da se ranije znalo za surove uslove koji vladaju na toj planeti, verovatno joj ne bi dali ime boginje Venere.<\/p>\n
"Venerina atmosfera se sastoji u najve\u0107em delu od ugljendioksida (96 odsto) i kiseonika (3,0 odsto), a 1,0 odsto \u010dine sumpordioksid, vodena para, ugljenmonoksid, argon i helijium. Planetra odbija solarno zra\u010denje i zato planeta svetli", ka\u017ee Rodionova.<\/p>\n
Venera je sakrivena iza gustog sloja oblaka. Nau\u010dnici su dugo nagadjali kako izgleda. Umetnici su slikali okeane, pustinje. <\/p>\n
Verovalo se da Venera veoma li\u010di na Zemlju, ali posle niza kosmi\u010dkih ekspedicija, astronomi su dobili prve snimke njenog stvarnog oblika u kojemu nema nikakve te\u010dnosti nego samo be\u017eivotna površina.<\/p>\n
Dugo vremena Venera je ostala tajnovita zbog gustih oblaka koji je prekrivajua, a sve što se na njoj mo\u017ee opaziti jesu sjajni, jednoli\u010dni obla\u010dni pokrov. <\/p>\n
Tek pre 20-ak godina se, zahvaljuju\u0107i snimcima novom tehnikom, uspelo pokazati da taj obla\u010dni sloj nije sasvim jednoli\u010dan.<\/p>\n
"Tamo nebo ima narand\u017estu boju, kao dimna zavesa… Re\u010d je o narand\u017eastoj boji kroz koju se prelamaju sun\u010devi zraci", ka\u017ee saradnik Instituta, Jegvenij Lazarev.<\/p>\n
Zanimljivo je da detalji Venerinog reljefa nose isklju\u010divo \u017eenska imena. Nau\u010dnici tvrde da \u0107e svaka \u017eiteljka Zemlje na\u0107i svoje ime na Venerinoj karti. Na primer, krater Natalija, Monika, Suliko, Šakira…<\/p>\n
Postoje i mitske heroine – Sne\u017eanina livada ili kanjon Baba-Jage. Jedino "muško ime" na tom spisku je planina Maksvela.<\/p>\n
"To je uradjeno da bi se odala \u010dast fizi\u010darima, \u010dijim naporima je snimljena površina planete", navela je Rodionova. \u017denska imena na karti planete Venera su opravdana zato što je ona jedina planeta koja nosi \u017eensko ime.<\/p>\n
Na Marsu je, na primer, više imena nau\u010dnika, a na Mesecu su nazivi vezani za emocije i atmosferske pojave.<\/p>\n
Specijalisti sada aktivno izu\u010davaju planetu Merkur. Njegova karta bi\u0107e svojevrstan vodi\u010d u umetnost, jer \u0107e imati imena pesnika, muzi\u010dara i pisaca.<\/p>\n
Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nau\u010dnici Astronomskog društva "P. K. Šterberg" prvi put su sastavili potpunu verziju karte Venere, najbli\u017eeg Zemljinog susjeda iz Sun\u010devog sistema, na kojoj nema više "bijelih pjega".<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49441","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49441"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49441\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}