Nošenje kapa i šešira u po\u010detku je bila privilegija muškaraca, i to onih iz visokog društva, dok su \u017eene glavu pokrivale velovima, maramama ili kapulja\u010dama.<\/p>\n
Oni koji dr\u017ee do svog izgleda u ormanu sigurno imaju bar jedan šešir. Ovaj deo garderobe danas se uglavnom smatra modnim detaljem, ali nije uvek bilo tako. Šeširi i kape stari su gotovo koliko i ljudska vrsta i nemogu\u0107e je ta\u010dno utvrditi kada su nastali. Pokrivka za glavu bila je potrebna i stanovnicima hladnih predela kako bi se zaštitili od zime, ali i onima koji su naseljavali tople krajeve – da bi se zaklonili od vrelih sun\u010devih zraka. Pretpostavlja se da su pripadnici drevnih plemena štitili glavu od hladno\u0107e i kiše primitivnim šubarama od \u017eivotinjskog krzna kojima su umotavali glavu, a da su prvi "šeširi" stanovnika tropskog pojasa bili na\u010dinjeni od slame i liš\u0107a.<\/p>\n
Jedan od najstarijih tragova postojanja šešira otkriven je na crte\u017eu u grobnici u iskopinama drevne Tebe, na kojem je prikazan \u010dovek \u010dija je glava pokrivena šeširom ispletenim od slame. Kod starih Grka i Rimljana šešir je imao i simboli\u010dki zna\u010daj: oslobo\u0111eni robovi dobijali su "kapu slobode", a u drevnoj Gr\u010dkoj napravljen je i prvi šešir sa obodom.<\/p>\n
Jedan od najpopularnijih materijala za pravljenje kapa i šešira jeste filc. Smatra se da su prve šešire od filca napravili pripadnici azijskih nomadskih plemena, koji su od istog materijala – specijalno obra\u0111ene vune – pravili i šatore i ode\u0107u.<\/p>\n
Nošenje kapa i šešira u po\u010detku je bila privilegija muškaraca, i to onih iz visokog društva, dok su \u017eene glavu pokrivale velovima, maramama ili kapulja\u010dama. Vremenom, proizvodnja je rasla, materijali su postajali jeftiniji i raznovrsniji, pa su šeširi ušli u široku upotrebu. Pravljeni su od vune, dabrovog krzna, slame, ali i od konjske dlake, trave i papira, tako da izgledaju kao slameni.<\/p>\n
Kod muškaraca šeširi su uglavnom bili statusni simbol, pa su se pripadnici mnogih zanimanja mogli prepoznati izdaleka po kapi koju nose. U 18. veku pojavile su se troroge kape, a zatim i dvoroge, koje su bile popularne kod umetnika i intelektualaca, sredinom 19. veka nosili su se meki panama šeširi, ali i polucilindar i cilindar, nezaobilazan uz sve\u010dano odelo – smoking. \u017dene su šešire nosile kao modni detalj: polovinom 19. veka bili su širokog oboda, ukrašeni trakama, cve\u0107em, perjem ili tilom, da bi se stilovi kasnije menjali, a šeširi postajali prakti\u010dniji i manji.<\/p>\n
I dok se nekada nije moglo zamisliti da dobro obu\u010den \u010dovek ili otmena dama na ulicu iza\u0111u bez šešira, ubrzanjem \u017eivotnog tempa, šeširi su izašli iz svakodnevne upotrebe. Danas se obi\u010dno nose u sve\u010danim prilikama, a mnogi ih, sli\u010dno našim precima, potra\u017ee i kada upe\u010de sunce ili stegne mraz.<\/p>\n
Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nošenje kapa i šešira u po\u010detku je bila privilegija muškaraca, i to onih iz visokog društva, dok su \u017eene glavu pokrivale velovima, maramama ili kapulja\u010dama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49438","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49438","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49438"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49438\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49438"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49438"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49438"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}