{"id":49432,"date":"2008-04-19T13:15:26","date_gmt":"2008-04-19T13:15:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49432"},"modified":"2008-04-19T13:15:26","modified_gmt":"2008-04-19T13:15:26","slug":"paunovo-perje-nezavodi-paunice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/04\/19\/paunovo-perje-nezavodi-paunice\/","title":{"rendered":"Paunovo perje (ne)zavodi paunice"},"content":{"rendered":"<p>Ko se nadao da \u0107e me\u0111u znalcima posle toliko vremena leteti perje zbog paunovog perja? Da li je slavni prirodnjak \u010carls Darvin zgre&scaron;io pripisuju\u0107i pti\u010djem repu seksualnu privla\u010dnost? &Scaron;ta to u paunovoj &scaron;arenoj perjanici kojom se &scaron;epuri privla\u010di \u017eenke?<\/p>\n<p>Teoriju polnog odabiranja &bdquo;otac evolucije&quot; na\u010deo u delu, skra\u0107eno zvanom &bdquo;Poreklo vrsta&quot;, a kasnije i tome posvetio celu knjigu. Ve\u0107 tada se zapitao da li izbor zgodnih mu\u017ejaka koji na\u010dine \u017eenke razlog &scaron;to ih je toliko gizdavih me\u0111u pticama i drugim vrstama. Uzeo je za primer pauna s velikim repom (to su, u stvari, produ\u017eena trti\u010dna pera), na\u010di\u010dkanim sjajnim okcima, i objasnio da se paunice pare samo s mu\u017ejacima koji imaju duga\u010dke. Zapazio je, \u010dak, da ih &scaron;ire u perjanicu kada se udvaraju \u017eenkama.<\/p>\n<p>Od svih zamisli pokazalo se da je ova najmanje ubedljivo obrazlo\u017eena.<\/p>\n<p>Potonji prirodnjaci, svejedno kojeg usmerenja, glo\u017eili su se da li to ta\u010dno ili nije; naposletku je prevladalo uvrenje da je ure\u0111avanje mu\u017ejaka, pa i u pomenutom slu\u010daju, u slu\u017ebi ostavljanja potomstva.<\/p>\n<p>Najnovije protivre\u010dno prou\u010davanje japanskih istra\u017eiva\u010da nije, me\u0111utim, iznedrilo nijednu potvrdu pretpostavci da paunice biraju paunove s razgranitim repovima za parenje, zato\u010div&scaron;i je tako u svetili&scaron;te znanja. Mariko Takaha&scaron;i i To&scaron;ikazu Hasegava sa Univerziteta Tokio izu\u010davali su doti\u010dne ptice od 1995. do 2001. godine. Kakvo\u0107u repa procenili su na dva na\u010dina: merenjem du\u017eine i prebrojavanjem okaca kada mu\u017ejaci poput lepeze ra&scaron;ire svoju perjanicu.<\/p>\n<p>Zatim su ispitali da li se \u017eenke sparuju s mu\u017ejacima oki\u0107enim najboljim perjem.<\/p>\n<p>Za sedam godina su posmatrali 268 uspe&scaron;nih parenja i, na veliko iznena\u0111enje, otkrili da paunice stupaju u odnose s paunovima slabijeg perja isto kao i sa onima \u010dije je du\u017ee i dre\u010de\u0107e. Iz toga su zaklju\u010dili da paunovi skuti nisu polno najprivla\u010dniji paunicama, &scaron;to je suprotno teoriji \u010carlsa Darvina koja opisuje seksualno odabiranje.<\/p>\n<p>Nalaz je odmah odbacila Marijen Pitri, ekolog pona&scaron;anja na Univerzitetu Njukasl, istakav&scaron;i da su japanski istra\u017eiva\u010di propustili da na\u0111u ikakvu povezanost. \u010cini se da su zapostavili rezultate tri prethodna odvojena istra\u017eivanja koja su povezala uspeh u sparivanju i oblik repa. I br\u017ee-bolje zaklju\u010dili da, uop&scaron;teno, paunice ne vole vi&scaron;e paunove s bogatim perjem.<\/p>\n<p>Mariko Takaha&scaron;i uzvra\u0107a da, upravo, nedostatak veze daje va\u017enost ovom ispitivanju. I ukazuje da rast paunovih skuta zavisi vi&scaron;e od odsustva estrogena (\u017eenski) nego od prisustva testosterona (mu&scaron;ki polni hromon), &scaron;to potkopava pretpostavku da rep ima ulogu u parenju. Ko je sve do sada brinuo da li je paunov ukras bio pod uplivom estrogena? &#8211; pita Mariko Takaha&scaron;i.<\/p>\n<p>Odri\u010duju\u0107i podaci se, na\u017ealost, retko obelodanjuju i retko razmatraju.<\/p>\n<p>Adelin Lojo, stru\u010dnjak za paunove na Univerzitetu Pjer i Marija Kiri u Parizu, ponavlja upozorenje Marijen Pitri, nagla&scaron;avaju\u0107i da japanski nau\u010dnici nisu razmatrali seksualnu poruku (signal) u celini, ograni\u010dili su se samo na prebrojavanje okaca na perima i merenju du\u017eine perjanice. Ni broj okaca nisu povezali s parenjem, zaklju\u010div&scaron;i da paunove skuti ni&scaron;ta ne saop&scaron;tavaju.<\/p>\n<p>A paunova lepeza je, upravo, najvi&scaron;e do sada izu\u010davana.<\/p>\n<p>Nije presudan samo zbir okaca, bitni su gustina rasporeda, obrazac po kojem su pore\u0111ani i kakve su boje. Znalci sa Univeziteta Tokio ovo poslednje ni ne pominju.<\/p>\n<p>Luiza Baret, izvr&scaron;i urednik \u010dasopisa &bdquo;Pona&scaron;anje \u017eivotinja&quot; koji je objavio \u010dlanak japanskih nau\u010dnika, odgovara da je opaska u vezi s obojeno&scaron;\u0107u perja ta\u010dna, ali da su potpisnici pretresli sva ostala gledi&scaron;ta koja se ti\u010du repa i da nisu na&scaron;li ikakve dokaze. &bdquo;Pri\u010da je, o\u010digledno, slo\u017eenija i zaimljivija&quot;, podvla\u010di ona, &bdquo;niko ne\u0107e biti zadovoljan i smatrati da je zagonetka odgonetnuta&quot;.<\/p>\n<p><em>Stanko Stojiljkovi\u0107<\/em> &nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ko se nadao da \u0107e me\u0111u znalcima posle toliko vremena leteti perje zbog paunovog perja? Da li je slavni prirodnjak \u010carls Darvin zgre&scaron;io pripisuju\u0107i pti\u010djem repu seksualnu privla\u010dnost? &Scaron;ta to u paunovoj &scaron;arenoj perjanici kojom se &scaron;epuri privla\u010di \u017eenke?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49432","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49432","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49432"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49432\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49432"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49432"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49432"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}