Stru\u010dnjaci koji se bave istra\u017eivanjem uzroka potonu\u0107a Titanika došli su do šokantnih otkri\u0107a kada su pregledali arhivu brodogradilišta "Hartlend i Volf". Oni su zaklju\u010dili da Titanik nije potonuo jer se sudario sa lednikom, nego zato što je bio napravljen od nekvalitetnog materijala. <\/p>\n
Na 96. godišnjicu potonu\u0107a slavnog broda, 14. aprila, Njujork Tajms<\/em> je objavio izvode dnevnika graditelja broda u kojima se navodi kako im nedostaje dovoljno kvalitetnog materijala i da \u0107e gradnju nastaviti sa manje kvalitetnim. Me\u0111utim, taj materijal nije zadovoljavao osnovne standarde za prekookeanski brod, kakav je Titanik bio.<\/p>\n Ovo nije prvi put da se spominje mogu\u0107nost da je loša izrada uzrok katastrofe. Prve takve glasine po\u010dele su da kru\u017ee pre 10 godina, ali je brodogradilište to odmah odbacilo uz tvrdnju da ne postoje nikakvi detaljni pismeni dokazi. <\/p>\n Me\u0111utim, to sada više nije slu\u010daj. Najnovija otkri\u0107a istori\u010dara potvr\u0111uju teoriju koja je bila odba\u010dena, ali u "Hartlendu i Volfu" i dalje tvrde kako su otkri\u0107a nepotpuna i da nema \u010dvrstih dokaza, mada su istori\u010dari u knjizi opisali gradnju Titanika do poslednjeg detalja. <\/p>\n Najve\u0107i problem, tvrde stru\u010dnjaci, bio je nedostatak kvalitetnog materijala i kratki rokovi za izgradnju što je primoralo brodogradilište da pri gradnji koristi vijke lošeg kvaliteta.<\/p>\n Jedan od autora knjige D\u017eenifer Huper Mekarti za Njujork Tajms je izjavila kako su "graditelji za sve vreme konstruisanja Titanika radili u lošim uslovima i pod konstantnim stresom. Na svakom sastanku oni su upozoravali na probleme manjka radnika, probleme sa viljcima i \u010deli\u010dnom konstrukcijom." <\/p>\n Osim što su zavirili u arhive, istra\u017eiva\u010di su i testirali 48 vijaka koji su prona\u0111eni na mestu potonu\u0107a Titanika. Uz pomo\u0107 moderne tehnike i simulacije, uporedili su \u010delik koji je koriš\u0107en pri gradnji Titanika sa ostalim metalima koji su uto vreme bili u upotrebi. Oni su detaljno prou\u010dili komentare in\u017eenjera i graditelja brodova, kao i njihova mišljenja o kvalitetnim materijalima. <\/p>\n Problem se, prema mišljenju istori\u010dara, pojavio kada su rokovi za izgradnju broda skra\u0107eni. To je graditelje primoralo na saradnju s malim fabrikama koje su isporu\u010divale metalne delove slabijeg kvaliteta.<\/p>\n Pri tome, naru\u010deni su vijci broj 3, uprkos preporuci da se koriste vijci broj 4 koji su tada bili sam vrh kvaliteta. I problem manjka radnika bio je rešen kombinovanjem metalnih i \u010deli\u010dnih vijaka što je skratilo vreme gradnje, ali i oborilo kvaitet izrade broda. <\/p>\n Knjiga koju su objavili istori\u010dari pod naslovom "Šta je u stvari potopilo Titanik" (What really sank the Titanic) podigla je mnogo prašine, najviše zbog detaljnih opisa otkrivene dokumentacije i saznanju da je Titanik mogao da doplovi do luke da nisu zanemarivane osnovne potrebe gradnje. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stru\u010dnjaci koji se bave istra\u017eivanjem uzroka potonu\u0107a Titanika došli su do šokantnih otkri\u0107a kada su pregledali arhivu brodogradilišta "Hartlend i Volf". Oni su zaklju\u010dili da Titanik nije potonuo jer se sudario sa lednikom, nego zato što je bio napravljen od nekvalitetnog materijala. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49428","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49428","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49428"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49428\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49428"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49428"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49428"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}