Prvi kanal ruske dr\u017eavne TV prikazao, povodom 12. aprila, Dana kosmonautike, dokumentarni film o letu prvog kosmonauta svijeta Jurija Gagarina i sovjetskim mladi\u0107ima, \u010dlanovima prvog kosmi\u010dkog "Zvjezdanog odreda"<\/p>\n
Odred je \u010dinilo dvadesetak mladi\u0107a kojima je legendarni kosmi\u010dki konstruktor, Sergej Koroljev, rukovodilac svih sovjetskih programa osvajanja kosmosa, obe\u0107ao da \u0107e odleteti u kosmos.<\/p>\n
No, sudbina je htela druga\u010dije. Gagarin, German Titov, Pavel Popovi\u010d, Valentina Tereškova postali su nacionalni heroji, dok Zajkin, Filatov, Kartašov i Nelibov nikada nisu videli Zemlju iz kosmosa pa su pali u zaborav, podse\u0107a Tanjug<\/p>\n
Grigorij Nelibov, na primer, bio je me\u0111u šest najboljih kandidata sposoban da se suprotstavi izazovima kosmosa. Posle odlaska iz odreda, \u017eivot mu se sasvim promenio. Nije se mogao na\u0107i u profesiji.<\/p>\n
Anatolij Kartašov sada \u017eivi blizu KIjeva. Otišao je iz odreda jer nije mogao da izdr\u017ei optere\u0107enja kojima su bili podvrgnuti kosmonauti na ve\u017ebama. Na jednom od testova "pre\u017eivljavanja" umalo nije stradao. Iako je va\u017eio za odli\u010dnog pilota, iz zdravstvenih razloga mu je zabranjeno da leti.<\/p>\n
No, prvi trag u kosmosu je utabao Gagarin 12. aprila, obletaju\u0107i brodom "Vastok" Zemlju za 108 minuta. Tada je to bio podvig, a sada kosmonauti van broda provedu po šest \u010dasova i rade kao pravi monteri.<\/p>\n
Tog aprila, u 9.07 \u010dasova, po moskovskom vremenu, prvi put u svetu sa poligona Tura-Tam (kosmodom Bajkonur) izveden je u orbitu oko Zemlje kosmi\u010dki brod-satelit "Vostok"\u010diji su sistemi funkcionisali automatski.<\/p>\n
Sergej Koroljov je smatrao, da \u010dovek ne treba da se meša u rad motora, u sistem orijentacije i ostalu mehaniku. Jedva su ga kolege ubedile da predvidi i mogu\u0107nost prelaska sa automatskog na ru\u010dni re\u017eim pilotiranja.<\/p>\n
Gagarin je odr\u017eavao radio vezu sa centrom za upravljanje letom, pratio svetlosnu signalizaciju na tabli, kontrolisao odvajanje rakete-nosa\u010da i "Vastok" je izašao u zadatu orbitu i ušao u beste\u017einsko stanje. Gagarin je probao da u tom stanju konzumira hranu i pije vodu.<\/p>\n
U 10.25 \u010dasova, 108 minuta po izlasku u orbitu, trebalo je da po\u010dne najslo\u017eenija etapa – prizemljenje. Gagarin je pa\u017eljivo pratio uredaje koji su o\u010ditavali pritisak ko\u010dionog motornog ure\u0111ja. I taj pritisak po\u010deo je naglo da pada.<\/p>\n
Aparat za spuštanje Vostoka poceo je da se lagano trese, sa spoljne strane dopirala je buka, koja se pove\u0107avala zajedno sa optere\u0107enjem. Nakon uklju\u010divanja ko\u010dionog motornog uredaja trebalo je da usledi odvajanje aparata za spuštanje od odseka sa uredajima. <\/p>\n
Me\u0111utim, to se nije dogodilo.<\/p>\n
Brod se zavrteo kao cigra. Brzina okretanjaje bila oko 30 stepeni u sekundi. Došlo je do, kako je kasnije Gagarin izjavio dr\u017eavnoj komisiji, tumbanja – sa veoma velikom brzinom rotiranja, tako da u takvoj situaciji jednostavno nije bilo šanse da kosmonaut uspešno katapultira.<\/p>\n
Tu cinjenicu u Sovjetskom savezu su dugo krili jer se smatralo da prizemljenje van broda nije baš za hvalu. Tek sa desetak minuta zakašnjenja došlo je ipak do odvajanja. Aparat za spuštanje prestao je da se vrti i usmerio se put Zemlje.<\/p>\n
Gagarin se, me\u0111utim, suo\u010dio sa novom nevoljom. Iza iluminatora je dopirala buka, aparat se tresao, a otvori su bili "zatvoreni" plamenom. Gagarin je poveravo da gori.<\/p>\n
Na taj plamen, koji je izazvan trenjem korpusa letelice o atmosferu za vreme spuštanja, kasnije su navikli.<\/p>\n
Za vreme prvog leta sve je bilo novo i \u010dinilo se da je plamen opasnost. Kada je brzina aparata amortizovana, na visini od oko \u010detiri kilometra, otvorio se padobran. Nesto ranije, otprilike na visini od 7.000 metara, otvorio se luk i kosmonaut se katapultirao zajedno sa sedistem.<\/p>\n
Jurij Gagarin se spustio na Zemlju u 10.55 \u010dasova po moskovskom vremenu, nedaleko od sela Smelovka u Ternovskom rejonu Saratovske oblasti gde ga je ugledala seljanka, krste\u0107i se u \u010dudu spodobi u skafanderu.<\/p>\n
Gagarin je bio u duši covek od akcije. \u017deleo je da leti. <\/p>\n
Vlasti su se plašile za \u010doveka-legendu. S teškom mukom 1967. godine dobio je mesto rezerve Vladimira Komarova, kosmonauta kome je povereno isprobavanje novog broda "Sojuz".<\/p>\n
Taj let je okon\u010dan tragi\u010dno, posto se za vreme ateriranja nije otvorio padobran. <\/p>\n
Aparat za spuštanje je velikom brzinom "zaronio" u zemlju i zapalio se. Vladimir Komarov je poginuo, a 11 meseci kasnije i Gagarin.<\/p>\n
Tragedija, koja se desila njegovom drugu, nije pokolebala Gagarina da napusti letove u nebo. On je nastavio sa obukom. \u010cak je insistirao da, kao pilot-lovac, uspostavi svoje leta\u010dke navike.<\/p>\n
Dana 27. marta 1968. godine, na školskom avionu UTI MiG-15 sa iskusnim instruktorom Vladimirom Serjoginom, Gagarin se vinuo u nebo. <\/p>\n
U 10.30 je, me\u0111utim, izgubljena veza sa avionom, a njegov MiG je kasnije, s mrtvim pilotima, prona\u0111en prikovan za zemlju.<\/p>\n
Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prvi kanal ruske dr\u017eavne TV prikazao, povodom 12. aprila, Dana kosmonautike, dokumentarni film o letu prvog kosmonauta svijeta Jurija Gagarina i sovjetskim mladi\u0107ima, \u010dlanovima prvog kosmi\u010dkog "Zvjezdanog odreda"<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49421","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49421"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49421\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}