"OK" je najpoznatiji i najpopularniji od svih amerikanizama, izraz odoma\u0107en širom svijeta. Uprkos tome i danas se pouzdano ne zna kada je, gdje i kako nastao.<\/p>\n
Mnogi lingvisti i drugi stru\u010dnjaci su se bavili pitanjem porekla izraza OK. Ima onih koji tvrde da je potekao od gr\u010dkog "ola kala", što zna\u010di "sve u redu".<\/p>\n
Drugi veruju da izraz poti\u010de od dve francuske re\u010di – "aux Cayes", "iz Kajesa", luke na Haitiju koju su ameri\u010dki mornari cenili po kvalitetnom rumu i duvanu.<\/p>\n
Tre\u0107i smatraju da je izraz došao iz jezika Choctaw Indijanaca, \u010dija re\u010d "okeh" zna\u010di "zaista". Ili iz zapadnoafri\u010dkog jezika Wolof, na kojem "waw kay" zna\u010di "da". Prema još jednoj verziji, izraz je potekao od Keokuk Indijanaca, \u010diji je poglavica Old Keokuk sebe potpisivao samo inicijalima – OK.<\/p>\n
Teorija je, kako prenosi Glas Amerike, bezbroj i svaka je slikovita i zanimljiva. Pouzdano se, me\u0111utim, zna da se izraz OK, u pisanom obliku, prvi put pojavio 1839. godine, u Boston morning postu. U istoj re\u010denici i u skra\u0107enom i u punom obliku – OK i "all correct". Ali zar ne bi onda trebalo pisati AC umesto OK?<\/p>\n
Etimologijom izraza OK, kao i bogatim "folklorom" koji ga prati, podrobno se bavio Alen Volker Rid, bivši profesor lingvistike na univerzitetu Kolumbija.<\/p>\n
Dva slova – OK – tvrdi on, stoje za "oll korrect", namerno pisano nepravilno, jer su komi\u010dne skra\u0107enice bile jako u modi 30-ih i 40-ih godina 19. veka.<\/p>\n
Lingvista Erin MekKin ukazuje da ta moda nije sasvim prošla i da je današnji Internet jezik takode bogat skra\u0107enim i \u010desto pogrešno pisanim engleskim re\u010dima – TTYL ili KEWL, umesto cool.<\/p>\n
Dok su neki drugi izrazi i skra\u0107enice, popularni u ameri\u010dkom engleskom u 19. veku, nestali iz upotrebe i pali u zaborav, OK se zadr\u017eao. Zahvaljuju\u0107i delom i "podršci" koju je dobio od tadašnjeg predsednika Martina Van Burena. Van Buren se rodio u mestu Kinderhuk, u saveznoj dr\u017eavi Njujork, pa su ga popularno zvali "Old Kinderhuk," ili skra\u0107eno – OK.<\/p>\n
Njegova je reizborna kampanja, 1840. godine, bila tako \u017eestoka, predizborna trka s legendarnim generalom, Vilijamom Henrijem Harisonom tako tesna, da su izraz široko upotrebljavale i zloupotrebljavale obe strane.<\/p>\n
Da bi naškodili Van Burenovoj demokratskoj stranci neko je iz protivni\u010dkog tabora proširio glasinu da je OK zapravo došao od navodno nepismenog Van Burenovog prethodnika, predsednika Endrjua D\u017eeksona, takode demokrate, koji, eto, zbog svog skromnog porekla i još skromnijeg obrazovanja nije znao da pravilno piše "all correct" pa je koristio samo dva po\u010detna slova.<\/p>\n
Za Van Burena, Old Kinderhuka, kampanja je loše završila – za devetog predsednika bio je izabran njegov protivnik Harison – ali je izraz OK postao fenomen koji se raširio širom SAD i sveta.<\/p>\n
U upotrebi je ve\u0107 barem 170 godina, najpopularnija je re\u010d ameri\u010dkog engleskog jezika, koriste je od Kalkute do Johannesburga, od Pariza do Pekinga.<\/p>\n
OK je, ka\u017eu, "najsvetliji i najuspešniji od svih amerikanizama" i verovatno najpopularnija re\u010d ameri\u010dkog engleskog jezika.<\/p>\n
VOA<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" "OK" je najpoznatiji i najpopularniji od svih amerikanizama, izraz odoma\u0107en širom svijeta. Uprkos tome i danas se pouzdano ne zna kada je, gdje i kako nastao.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49420","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49420"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49420\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}