{"id":49416,"date":"2008-04-05T14:24:13","date_gmt":"2008-04-05T14:24:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49416"},"modified":"2008-04-05T14:24:13","modified_gmt":"2008-04-05T14:24:13","slug":"proracunati-i-podmitljivi-mravi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/04\/05\/proracunati-i-podmitljivi-mravi\/","title":{"rendered":"Prora\u010dunati i podmitljivi mravi"},"content":{"rendered":"<p>Dugo se pogre&scaron;no verovalo da zajednice mrava po\u010divaju na jednakosti i saradnji, nova istra\u017eivanja su pokazala da nije tako. I oni su podli i samo\u017eivi, gotovo kao ljudi <\/p>\n<p>Jo&scaron; jedna zabluda mora na smetli&scaron;te istorije, da se tako izrazimo. Dugo se verovalo, naime, da mravlje zajednice po\u010divaju na jednakosti i saradnji, nova istra\u017eivanja su pokazala da nije tako. I ovi insekti (prou\u010dava ih nauka entomogolija) su, po svemu sude\u0107i, podli i samo\u017eivi, gotovo kao ljudi.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici predvo\u0111eni Vilijamom Hjuzom sa Fakulteta biolo&scaron;kih nauka Univerziteta u Lidsu (Velika Britanija) su, upravo, obelodanili nalaze svojih prou\u010davanja u uglednom \u010dasopisu &bdquo;Spisi Nacionalne akademije nauka (SAD)&quot;, koriste\u0107i &bdquo;nasledne otiske&quot; (DNK) pet kolonija mrava koji grickaju li&scaron;\u0107e. Izgledi da larve postanu kraljice uveliko zavise od toga ko im je bio otac.<\/p>\n<p>Prethodno su pogre&scaron;no pretpostavljali da su \u017eivotinjice poznate po marljivosti usavr&scaron;ile zadivljuju\u0107u ve&scaron;tinu udru\u017eenog rada i sposobnost da dobrobit zajednice stave ispred vlastitih briga i koristi. Sada se odjednom pokazuje da to, ba&scaron;, nije tako. Upravo je suprotno: kolonije mrava su, zapravo, leglo podlog, sebi\u010dnog i potkupljivog pona&scaron;anja. <\/p>\n<p>Da li su ljudi, u stvari, sve ove podlosti nau\u010dili od doti\u010dnih insekata?<\/p>\n<p>Krivica za to je na kraljevskoj porodici iliti mu\u017ejacima koji nose kraljevski gen.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su otkrili da pojedini mravi prenose gen ciljano (selektivno) da bi osigurali da potomci postanu kraljice koje se razmo\u017eavaju (reproduktivne), a ne obi\u010dni radnici. Retkost kraljevske linije je evoluciona strategija vladaju\u0107ih varalica, kako se ne bi na&scaron;li me\u0111u dru\u017eeljubivim i nesebi\u010dnim armijama sabra\u0107e koju iskori&scaron;\u0107avaju. <\/p>\n<p>Ustanovljeno je da larvini izgledi da postane kraljica najve\u0107im delom zavise od toga ko joj je otac.<\/p>\n<p>Pre najnivijih saznanja zami&scaron;ljalo se da su marvi uzor demokratskog dru&scaron;tva i sveop&scaron;teg ispomaganja, a da priroda ima glavnu ulogu u odabiru budu\u0107e vlastele.<\/p>\n<p>Su&scaron;tinsko na\u010delo dru&scaron;tvenog \u017eivota jeste jednakost. Otkrili smo da to nije uvek slu\u010daj i da izvesni mu&scaron;karci varaju. Ispoljava se nasledni (genetski) uticaj na to ko \u0107e biti kraljica, obja&scaron;njava Vilijam Hjuz.<\/p>\n<p>Kraljevske nasledne (genetske) linije su retke u svakoj koloniji, &scaron;to je navelo nau\u010dnike da zaklju\u010de da mravi prepredeno i promi&scaron;ljeno raznose vlastitu spermu u druge zajednice, tako da prednost potomstvu koje ostavljaju ne bude suvi&scaron;e o\u010digledna. Ako bi previ&scaron;e larvi u isto vreme postale kraljice, neravnote\u017eu bi primetili obi\u010dni mravi-radnici i mogli bi se pobuniti.<\/p>\n<p>Mi prou\u010davamo insekte sklone dru&scaron;tvenom \u017eivotu (i pona&scaron;anju), kao &scaron;to su rojevi p\u010dela i gomile mrava, i najpre nam u o\u010di pada da jedni drugima poma\u017eu. Ukoliko, me\u0111utim, zagrebemo dublje, mo\u017eemo da vidimo sukobe i prevare za &scaron;ta je ljudsko dru&scaron;tvo najbolji primer, dodaje Vilijam Hjuz.<\/p>\n<p>Mravi vi&scaron;e nisu izuzetak u tome, kao &scaron;to se doskora mislilo.<\/p>\n<p>U zanimljivom izu\u010davanju u\u010destvovali su i danski istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Kopenhagenu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici iz Lidsa su pro&scaron;le godine obznanili da su mravi predodre\u0111eni za grickanje li&scaron;\u0107a (Acromyrmex) obdareni prilagodljivim genima koji omogu\u0107uje najpovoljniji broj radnika svake vrste u svakoj koloniji. Uprkos nasle\u0111enim sklonostima, okolina mo\u017ee da pokrene larve da isporu\u010de vi&scaron;e jednih, a manje drugih; jedni su krupni (tri puta ve\u0107i), a drugi sitni. Sve zavisi, naravno, od potreba na poslu.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da osam sedmica protekne da iz jaja&scaron;ca nastane odrasla jedinka, kolonije su u (ne)prilici da u ovom vremenskom rasponu predvide koliko kojih radnica je potrebno: to su uvek \u017eenke, a mu\u017ejaci samo jedu, razmno\u017eavaju se i ugibaju. I u tome poma\u017ee svojevrsni spoj nasle\u0111a (prirode) i odgajanja (ishrana).<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di nemaju pojma kako priroda da mig kojih treba da bude vi&scaron;e. Vilijam Hjuz pretpostavlja da bi to mogao da bude nagove&scaron;taj koliko ima hrane, promena temperature ili pove\u0107anja (smanjenje) feromona.<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dugo se pogre&scaron;no verovalo da zajednice mrava po\u010divaju na jednakosti i saradnji, nova istra\u017eivanja su pokazala da nije tako. I oni su podli i samo\u017eivi, gotovo kao ljudi <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49416","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49416","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49416"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49416\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49416"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49416"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49416"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}