{"id":49411,"date":"2008-03-28T23:47:20","date_gmt":"2008-03-28T23:47:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49411"},"modified":"2008-03-28T23:47:20","modified_gmt":"2008-03-28T23:47:20","slug":"neobicne-skale","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/03\/28\/neobicne-skale\/","title":{"rendered":"Neobi\u010dne skale"},"content":{"rendered":"<p>Skale&nbsp;za mjerenje psihi\u010dkog stanja, uvjerenja, karaktera&#8230;<\/p>\n<p><strong><br \/>Skala 1 &#8211; Edinbur&scaron;ka skala postporo\u0111ajne depresije:<\/strong> <\/p>\n<p>Posle poro\u0111aja depresija poga\u0111a 15 odsto \u017eena, a mo\u017ee da potraje i godinu dana. Edinbur&scaron;ka skala predvi\u0111a ko je na tom opasnom putu. \u017dene koje su tek postale majke odgovaraju na pitanja o spavanju, zebnji, samokrivici, neraspolo\u017eenju i samopovre\u0111ivanju. U pitanju je neverovatno pouzdan pokaziva\u010d mogu\u0107eg razvoja depresije ve\u0107 tre\u0107eg dana posle poro\u0111aja.<\/p>\n<p><strong>Skala 2 &#8211; Bejlijeve skale razvoja novoro\u0111en\u010dadi:<\/strong><\/p>\n<p>\u017divot je izazov, a prvi ispiti po\u010dinju rano. Ispitivanja &quot;tri u jednom&quot; slu\u017ee da bi se proverio napredak novoro\u0111en\u010deta, a po\u010dinju kad ono ima svega nekoliko nedelja. Lekaru treba sat vremena da prou\u010di razvoj bebe u oblasti opa\u017eanja, pona&scaron;anja i pokretanja, a skale poma\u017eu da se ustavovi da li negde ima zastoja. Na \u017ealost, ipak ne mogu da odgovore &scaron;ta \u0107e sa detetom biti kasnije.<\/p>\n<p><strong>Skala 3 &#8211; Pokaziva\u010d stvarnog napretka:<\/strong><\/p>\n<p>Cene nekretnina, proizvodnja i drugi \u010dinioci ukazuju na uspon ili pad privrede, ali da bi se izmerile zaista va\u017ene stvari &#8211; sre\u0107a i zdravlje pojedinca &#8211; tu je pokaziva\u010d stvarnog napretka. Smi&scaron;ljen je da prika\u017ee blagostanje stanovni&scaron;tva i da li se dru&scaron;tvo u celini razvija u dobrom smeru.<\/p>\n<p><strong>Skala 4 &#8211; Skala moralnosti:<\/strong><\/p>\n<p>Ameri\u010dki psiholog Lorens Kolberg je 1958. godine merio koliko su ljudi moralni tako &scaron;to im je pri\u010dao pri\u010du o siromahu koji je ukrao lekove od imu\u0107nog apotekara da spase \u017eivot svoje supruge. Reakcije ljudi na ovu pri\u010du otkrivale su njihovu moralnost na skali od 1 do 6, gde je 6 ozna\u010davao potpuno pridr\u017eavanje moralnih postavki.<\/p>\n<p><strong>Skala 5 &#8211; Kinsijeva skala:<\/strong><\/p>\n<p>Alfred Kinsi, prvi svetski seksolog, klasifikovao je seksualnu opredeljenost od 0 do 6, pri \u010demu 0 ozna\u010dava isklju\u010divog heteroseksualca, a broj 6 isklju\u010divog homoseksualca. Aseksualne osobe dobijaju vrednost X i ne ocenjuju se. Kinsijeve knjige o seksu objavljene su pre vi&scaron;e od 50 godina i danas spadaju me\u0111u najprodavanije knjige u istoriji.<\/p>\n<p><strong>Skala 6 &#8211; F skala:<\/strong><\/p>\n<p>Oni koji veruju da pripadaju vladaju\u0107oj rasi, da du&scaron;evno obolele osobe treba pobiti i da je zabavno tu\u0107i homoseksualce, postigli bi visok rezultat na F skali, gde F ozna\u010dava fa&scaron;izam. Nema\u010dki filozof Teodor Adorno osmislio je 1950. godine test za proveru kandidata za poslove sa javno&scaron;\u0107u. Me\u0111utim, test je smatran grubim i neprimerenim i nikad nije u&scaron;ao u upotrebu.<\/p>\n<p><strong>Skala 7 &#8211; Vong-Bejkerova skala bolnih izraza:<\/strong><\/p>\n<p>Deci pred&scaron;kolskog uzrasta nije lako da objasne ja\u010dinu bola kojih ih ti&scaron;ti. Nemaju dovoljno iskustva, a ne znaju kako da se izraze. Dok su radili sa decom u Medicinskom centru Oklahome, Dona Vong i Keri Meri Bejker napravile su &scaron;est crte\u017ea lica \u010diji se izrazi menjaju od &quot;ne boli&quot; do &quot;u\u017easno boli&quot;, me\u0111u kojima su deca birala ono koje najbolje opisuje njihovo stanje.<\/p>\n<p><strong>Skala 8 &#8211; Bogardusova skala dru&scaron;tvene bliskosti:<\/strong><\/p>\n<p>Pre gotovo jednog veka, ameri\u010dki sociolog Ejmori Bogardus smislio je skalu koja meri toleranciju i saose\u0107ajnost. Osobe koje su bile sre\u0107ne da im se k\u0107erka uda za stranca dobijaju najbolju ocenu, a na ovoj skali to je broj 1. Oni koji bi voleli da proteruju sve strance iz svoje zemlje dobijaju najgoru ocenu &#8211; 7.<\/p>\n<p><strong>Skala 9 &#8211; Glazgovska skala kome:<\/strong><\/p>\n<p>Profesori Univerziteta u Glazgovu objavili su 1974. godine sjajnu zamisao &#8211; da se odredi koliko su svesni bolesnici koji su u komi. \u010cinioci kojima se odre\u0111uje ja\u010dina kome su: pokretanje o\u010diju, govor i reakcije na bol. Najve\u0107e mogu\u0107nosti za oporavak imaju bolesnici \u010dije stanje ima vrednost 15. &Scaron;anse se postepeno smanjuju ako opadaju vrednosti, sve do najni\u017eeg broja 3.<\/p>\n<p><strong>Skala 10 &#8211; Bristolska skala izmeta:<\/strong><\/p>\n<p>Ovu neobi\u010dnu skalu objavio je doktor Hen Kiton u &quot;Britanskom medicinskom \u017eurnalu&quot; 1990. godine. Zami&scaron;ljena je kao prvi nagove&scaron;taj o zdravlju na&scaron;ih creva. Ako se sadr\u017eaj u crevima zadr\u017ei suvi&scaron;e dugo ili dolazi do pojave zatvora, to na Bristolskoj skali dobija vrednost od 1 do 2. Sve &scaron;to je oko 5. podeoka smatra se dobrim. Me\u0111utim, vrednosti 6 ili 7 &#8211; obilan proliv &#8211; zna\u010de da je stanje zabrinjavaju\u0107e.<\/p>\n<p><em>Politikin Zabavnik<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skale&nbsp;za mjerenje psihi\u010dkog stanja, uvjerenja, karaktera&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49411","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49411"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49411\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}