{"id":49380,"date":"2008-02-06T10:48:00","date_gmt":"2008-02-06T10:48:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49380"},"modified":"2008-02-06T10:48:00","modified_gmt":"2008-02-06T10:48:00","slug":"davi-se-plavi-jadran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/02\/06\/davi-se-plavi-jadran\/","title":{"rendered":"Davi se plavi Jadran!"},"content":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodna ekipa geologa je, posle vi&scaron;egodi&scaron;njih istra\u017eivanja i posmatranja, saop&scaron;tila da \u0107e uskoro na hrvatskoj strani Jadrana po\u010deti da ni\u010du nova ostrva koja \u0107e biti &#8211; prethodnica nestanku ovog mora.<\/p>\n<p>Hrvatska polako, ali neumitno, gubi svoj najve\u0107i ponos &#8211; Jadransko more.<\/p>\n<p>Tokom istorije, plavi Jadran su Hrvatima, otkako su stigli na ove prostore iz prapostojbine, poku&scaron;avali da otmu razni osvaja\u010di. Spisak je podu\u017ei &#8211; razna plemena iz Azije, kasnije Mleta\u010dka republika, Austrija, Napoleonova Francuska&#8230; Najnoviji, ali i neumitni, kona\u010dni osvaja\u010d, bi\u0107e &#8211; priroda.<\/p>\n<p>Me\u0111unarodna ekipa geologa je, posle vi&scaron;egodi&scaron;njih istra\u017eivanja i posmatranja, saop&scaron;tila da \u0107e uskoro na hrvatskoj strani Jadrana po\u010deti da ni\u010du nova ostrva koja \u0107e biti &#8211; prethodnica nestanku ovog mora. Uzroci ove pojave su stalna tektonska &quot;kretanja&quot; u ovom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Ri\u010dard Benet, geolog sa Univerziteta Arizona, ka\u017ee da je najsavremenijom tehnologijom, pre svega osmatranjem i snimcima iz satelita, utvr\u0111eno da se Apeninsko poluostrvo, na kome je sme&scaron;tena Italija, polako, ali sigurno, kre\u0107e ka hrvatskoj obali. Brzina nije velika, svega \u010detiri milimetra godi&scaron;nje, ali, ka\u017ee on, dove&scaron;\u0107e u jednom trenutku do &quot;sudara&quot;. On kao utehu Hrvatima navodi da su na planeti zabele\u017eene i ve\u0107e brzine kretanja ostrva &#8211; \u010dak i vi&scaron;e od 40 milimetara godi&scaron;nje!- Me\u0111unarodni tim stru\u010dnjaka, zajedno sa italijanskim i hrvatskim stru\u010dnjacima &#8211; rekao je Benet &#8211; izradio je veoma precizne topografske karte Jadranskog mora iz raznih perioda tokom istorije. I, utvrdio je neminovnost &#8211; i&scaron;\u010dezavanje ovog mora.<\/p>\n<p>On jo&scaron; ka\u017ee da \u0107e, kada se &quot;susretnu&quot; najju\u017eniji deo Italije &#8211; \u010duvena &quot;&scaron;tikla&quot; sa isto\u010dnom obalom Jadrana, to biti i kraj ovog mora.<\/p>\n<p>Jedina &quot;svetla ta\u010dka&quot; u ovom kataklizmi\u010dnom predvi\u0111anju je to &scaron;to geolozi procenjuju da \u0107e Jadran, ipak, postojati bar jo&scaron; 50 miliona godina&#8230;<\/p>\n<p><strong>Uzroci na vrhu afri\u010dke plo\u010de<\/strong><\/p>\n<p>Hrvatska obala Jadrana duga\u010dka je vi&scaron;e od 1.000 kilometara. Pored obala, ima u ovom trenutku 1.185 ostrva i nebrojeno &quot;izraslina&quot; iz mora koja nemaju &quot;status&quot; ostrva.<\/p>\n<p>Apeninsko poluostrvo se pribli\u017eava dalmatinskoj obali, jer se Jadransko more nalazi na vrhu afri\u010dke tektonske plo\u010de. To ne bi bilo stra&scaron;no da ova plo\u010da nije sa tri strane okru\u017eena Evroazijskim platoom, koji je postepeno izdi\u017ee, &scaron;to \u0107e izazvati nestanak ovog mora. <\/p>\n<p>Geolozi ka\u017eu da \u0107e upravo na mestima najintenzivnijeg &quot;sudaranja&quot; dveju plo\u010da nastajati nova ostrva.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novosti.co.yu\/code\/navigate.php?Id=10&amp;status=jedna&amp;vest=115674&amp;datum=2008-02-06\">Ve\u010dernje Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodna ekipa geologa je, posle vi&scaron;egodi&scaron;njih istra\u017eivanja i posmatranja, saop&scaron;tila da \u0107e uskoro na hrvatskoj strani Jadrana po\u010deti da ni\u010du nova ostrva koja \u0107e biti &#8211; prethodnica nestanku ovog mora.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49380","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49380"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49380\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}