Hrvatski znanstvenici otkrili 200 km duga\u010dku brazdu pod morem kod Dubrovnika<\/p>\n
Ljetovanje na Bra\u010du? Dugom otoku? Zaboravite. Izbor ljetnih oto\u010dnih odredišta uskoro bi mogao biti puno ve\u0107i. U dijelu hrvatskog primorja u "skorijoj budu\u0107nosti" vjerojatno \u0107e se pojaviti novi otoci, isti\u010du znanstvenici. Loša je vijest za potencijalne investitore, koji ve\u0107 sad \u017eude za novim gra\u0111evinskim zemljištem – da se skorija budu\u0107nost u svijetu geologa mjeri tisu\u0107ama, pa i milijunima godina.<\/p>\n
Još je lošija vijest da je netom otkriveno da pod morem od Dubrovnika prema sjeverozapadu prolazi dubok podmorski rasjed duljine najmanje 200 kilometara te da valja ra\u010dunati na potrese, pa i one razornije, ali i tsunamije, iako ne tako katastrofalne kao što je bio onaj koji je nedavno pogodio Indoneziju.<\/p>\n
Sudar kontinenata<\/strong><\/p>\n Najnovije znanstveno istra\u017eivanje, zajedni\u010dki rad ameri\u010dkih i hrvatskih znanstvenika, potvrdilo je da se ispod jadranske površine prote\u017ee velik rasjed te da je geološka aktivnost toliko jaka da prostor intenzivno geološki \u017eivi. Prva predvi\u0111anja mogu\u0107ih potresa, koja u obzir uzimaju dosadašnju seizmi\u010dku aktivnost na tom podru\u010dju, posebice na ju\u017enoj, po\u010detnoj to\u010dci rasjeda, govore da nije nemogu\u0107e da se dogodi potres magnitude sedam stupnjeva.<\/p>\n – Rasjed se prote\u017ee dijelom gdje afri\u010dka litosferna plo\u010da zalazi pod euroazijsku, odnosno ispod njezina nekada sastavnog dijela – jadranske mikroplo\u010de – pojednostavnjeno objašnjava Tomislav Baši\u0107 s Geodetskog fakulteta, voditelj hrvatskog tima, te dodaje:<\/p>\n – To je zona kolizije i trenja – dva se kontinenta sudaraju te se "di\u017eu planine".<\/p>\n Mnogi se još sje\u0107aju potresa na podru\u010dju Makarske 1962. godine<\/p>\n Najnovije zajedni\u010dko istra\u017eivanje izraslo je iz hrvatskog projekta koji se provodi od 1994.<\/p>\n – Odabrali smo 15 to\u010daka na kopnu i otocima na kojima smo postavili GPS odašilja\u010de, poput onih koji se nalaze u automobilima – objašnjava Baši\u0107. Sustav je jednostavan – antena pri\u010dvrš\u0107ena na stijeni stalno šalje podatke o polo\u017eaju, a mre\u017ea izra\u010dunava me\u0111usobne polo\u017eaje.<\/p>\n – Na taj na\u010din mo\u017eemo zabilje\u017eiti pomicanja od milimetar na godinu – objašnjava Baši\u0107.<\/p>\n Suradnja s ameri\u010dkim znanstvenicima, koji su sli\u010dna mjerenja provodili na talijanskoj obali, po\u010dela je prije dvije godine. <\/p>\n Na udaru cijela regija<\/strong><\/p>\n – Ustanovili smo da se "peta" na talijanskoj \u010dizmi pribli\u017eava hrvatskom dijelu jadranske obale svake godine \u010detiri milimetara – dodaje Baši\u0107. Pri pomicanju euroazijska je plo\u010da poput ralice koja ispred sebe gomila snijeg. "Snijeg" je podmorsko tlo koje biva gurnuto prema gore, \u010dime se formiraju otoci i Dinaridi. <\/p>\n U dodirnoj to\u010dki identificiran je najnoviji rasjed. Na znanstvenicima je da detaljnije upoznaju ponašanje rasjeda – ako bi se daljnjim istra\u017eivanjima utvrdilo da je rasjed onog tipa koji se iznenada mo\u017ee pomaknuti i uzrokovati potrese, izra\u010duni tsunamija moraju se ponovno u\u010diniti, a pod udarom vala i potresa bili bi Italija, Hrvatska, Crna Gora i Albanija – upozoravaju stru\u010dnjaci. <\/p>\n Dubrovnik me\u0111u ugro\u017eenijima<\/strong> <\/p>\n Znanstveni rad u kojem se iznose najnovija otkri\u0107a u jadranskom podmorju objavljen je u ameri\u010dkom \u010dasopisu Geology. Dok se u samom radu iznose "suhe" \u010dinjenice, profesor Bennett u svojim objašnjenjima predo\u010dava \u017eivotniju sliku mogu\u0107ih opasnosti. U prvi plan stavlja Dubrovnik, biser pod zaštitom UNESCO-a, koji bi mogao ozbiljno stradati u mogu\u0107em potresu. Kao upozorenje, podsje\u0107a da je taj prostor ionako vrlo seizmi\u010dki aktivan – potrebno se prisjetiti samo katastrofalnog potresa 1667. godine koji je porušio Dubrovnik, potom potresa u Makarskoj te onoga iz 1979. godine koji je, uz magnitudu od 7,1 stupanj, pogodio crnogorsku obalu, a osjetio se do Karlovca. Epicentar tog potresa bio je u podobalju, nakon \u010dega je slijedio tsunami visok 25 centimetara. Iako nije potrebno dizati paniku, potres takve magnitude mo\u017ee se, ka\u017eu, kad-tad, dogoditi. Iako je podru\u010dje isto\u010dne obale Jadrana, kopno i podmorje, seizmi\u010dki vrlo aktivno, nije dovoljno istra\u017eeno. Primjerice, mislilo se da su Dinaridi, kao i otoci, prestali rasti prije 20-30 milijuna godina, no to se pokazalo neto\u010dnim. Prostor je i dalje \u017eiv, a Dinaridi i dalmatinski otoci "apsorbiraju" kretanje tektonskih plo\u010da te se uzdi\u017eu. Nastavak istra\u017eivanja slijedi – na isto\u010dnoj strani jadrana planiraju se postaviti dodatne antene koje bi s velikom preciznoš\u0107u pratile i najmanje pomake tla. <\/p>\n Sandra Veljkovi\u0107 <\/p>\n