{"id":49361,"date":"2008-01-19T14:32:20","date_gmt":"2008-01-19T14:32:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49361"},"modified":"2008-01-19T14:32:20","modified_gmt":"2008-01-19T14:32:20","slug":"dio-kratke-istorije-neobicnih-smrti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/01\/19\/dio-kratke-istorije-neobicnih-smrti\/","title":{"rendered":"Dio kratke istorije neobi\u010dnih smrti"},"content":{"rendered":"<p>Saplesti se u vlastitu bradu i stradati, jednako je neobi\u010dno kao i utopiti se love\u0107i odraz mjeseca u rijeci Jang ce<\/p>\n<p><strong><br \/>Smrt u tok &scaron;ou<\/strong> <\/p>\n<p>D\u017eerom Irving Rodel je bio gorljiv zagovornik zdrave ishrane koji je tvrdio da \u0107e \u017eivjeti 100 godina, ako ga prije toga ne pregazi auto.<\/p>\n<p>Rodel je umro od infarkta u 72. godini \u017eivota za vrijeme intervjua u tok &scaron;ou Dika Kaveta 1971. godine.<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog brade<\/strong> <\/p>\n<p>Austrijanac Hans Stejninger je bio poznat po tome &scaron;to je imao bradu dugu 137.16 santimetara.<\/p>\n<p>Jednog dana 1567. godine po\u017ear je izbio u gradu u kome je \u017eivio Hans. Zbog \u017eurbe, zaboravio je da zamota bradu, slu\u010dajno je stao na nju, izgubio ravnote\u017eu, pao, slomio vrat i umro.<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog mjese\u010dine<\/strong><\/p>\n<p>Kineski pjesnik Li Po (701-706) jedan je od dva najve\u0107a pjesnika u knji\u017eevnoj istoriji Kine. Svoje najbolje pjesme napisao je dok je bio pijan. <\/p>\n<p>Jedne no\u0107i Li Po je pao iz \u010damca i utopio se u rijeci Jang ce dok je poku&scaron;avao uhvatiti odraz mjeseca u vodi. <\/p>\n<p><strong>Smrt zbog mokra\u0107e<\/strong><\/p>\n<p>Danac <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Tycho_Brahe\">Tiho Brake<\/a> je bio poznat po tome &scaron;to je imao neobi\u010dne ku\u0107ne ljubimce i &scaron;to je imao vje&scaron;ta\u010dki nos (napravljen od srebra i zlata), jer je vlastiti izgubio u dvoboju s jednim danskim plemi\u0107em.<\/p>\n<p>Pri\u010da se da je Tiho tokom jednog dugog slavlja 1601. morao zadr\u017eati mokra\u0107u jer je bilo nepristojno ustajati tokom ve\u010dere. Zbog toga se njegova be&scaron;ika inficirala, &scaron;to je kasnije dovelo do smrti.<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog dirigentske palice<\/strong><\/p>\n<p>Dok je dirigovao orkestrom koji je svirao za francuskog kralja Luja XIV.&nbsp; 1687., \u017dan Baptist Luli se fokusirao na dr\u017eanje ritma tako da je lupao &scaron;tapom (koji se tada koristio umjesto dirigentske palice) po podu. U jednom je trenutku je jako udario svoj no\u017eni prst, ali je nastavio da diriguje.<\/p>\n<p>Na prstu se razvila upala koja se kasnije pretvorila u gangrenu, ali Luli je odbio amputaciju. Gangrena se pro&scaron;irila i ubila tvrdoglavog muzi\u010dara.<\/p>\n<p>Orkestar kojim je dirigovao kad je zaradio gangrenu svirao je muziku u \u010dast Luja XIV.<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog deserta<\/strong><\/p>\n<p>&Scaron;vedski kralj <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Adolf_Frederick_of_Sweden\">Adolf Fridrik<\/a> je volio da se prejeda i to ga je ko&scaron;talo \u017eivota u 61. godini. Kralj je 1771. godine po\u017ederao objed koji je bio sastavljen od: jastoga, kavijara, kupusa, \u010dorbe od povr\u0107a, dimljene haringe, &scaron;ampanjca i 14 porcija njegovog omiljenog deserta: semla (pecivo punjeno marcipanom i mlijekom).<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog demonstracije poroti<\/strong><\/p>\n<p>Nakon ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata, kontroverzni politi\u010dar iz Ohaja, <a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Clement_Vallandingham\">Klement Valandigem<\/a> je postao uspje&scaron;an advokat, koji je rijetko gubio slu\u010dajeve.<\/p>\n<p>On je 1871. godine branio Tomasa &nbsp;Mek Gehana, koji je bio optu\u017een zbog pucnjave u Toma Majersa tokom sva\u0111e.<\/p>\n<p>Advokatova odbrana se temeljila na tvrdnji da se Majers sam ustrijelio dok je izvla\u010dio pi&scaron;tolj.<\/p>\n<p>Da bi uvjerio javnost, Valandigem je odlu\u010dio da demonstracijom doka\u017ee svoju teoriju. Napravi je, pri tom, fatalnu gre&scaron;ku, jer je uzeo napunjen pi&scaron;tolj i ustrijelio samoga sebe. <\/p>\n<p>Uspio je, ipak, da oslobodi svoga klijenta.<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog ugriza jezika<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Allan_Pinkerton\">Alen Pinkerton<\/a> (1819-1884), poznat po stvaranju detektivske agencije Pinkerton i usavr&scaron;avanju detektivskih tehnika kao &scaron;to su nadgledanje osumnji\u010denih i rad u tajnosti, umro je od infekcije nakon &scaron;to se ugrizao za jezik kada se spotakao na plo\u010dniku.<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog neispravnog kaputa &#8211; padobrana<\/strong><\/p>\n<p>Francuski kroja\u010d Frans Rej&scaron;elt, 1911. godine je odlu\u010dio da testira svoj izum &#8211; kombinaciju kaputa i padobrana, pa je sko\u010dio s Ajfelove kule u Parizu.<\/p>\n<p>Rekao je vlastima da \u0107e za testiranje izuma koristiti lutku, ali se predomislio i uvjeren u besprijekornu ispravnost odlu\u010dio ga isprobati li\u010dno.<\/p>\n<p>Samouvjereni kroja\u010d duboko nije bio u pravu.<\/p>\n<p><strong>Smrt zbog bejzbola<\/strong><\/p>\n<p>Rej \u010cepmen iz Klivlend Indijansa je strdao od bejzbol lopte koja ga je pogodila u glavu. Dvadesetih godina pro&scaron;loga vijeka, igra\u010di bejzbola su zamazivali loptu prije bacanja da bi je igra\u010di suprotnog tima te\u017ee uo\u010dili. Kada je jednu takvu 6. avgusta 1920. godine u igri protiv Njukork Jenkija bacio Karl Majs, ona je ubila \u010cepmena.<\/p>\n<p><strong>Smrt u\u017eivo<\/strong><\/p>\n<p>Televizijska novinarka Kristina \u010cabak je 1974. po\u010dinila samoubistvo &nbsp;pred kamerama.<\/p>\n<p>&#8216;U skladu s politikom Kanala 40, koja vam donosi posljednje informacije iz crne kronike u\u017eivo, vidj\u0107ete poku&scaron;aj samoubistva, rekla je novinarka, izvukla revolvere i pucala sebi u glavu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Saplesti se u vlastitu bradu i stradati, jednako je neobi\u010dno kao i utopiti se love\u0107i odraz mjeseca u rijeci Jang ce<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49361","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49361"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49361\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49361"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49361"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}