Sveti Petar Cetinjski je stekao besmrtnu slavu što ga je unio u Crnu Goru, a sad se krpompira sjetio i UNESCO <\/p>\n
Pi\u0161e: PCNEN<\/strong><\/em><\/p>\n UNESCO<\/a> je 2008. godinu proglasio godinom krompira i brojnim promotivnim akcijama \u0107e se ukazivatti na to "skriveno blago". <\/p>\n Šta to ima u krompiru<\/a> ((lat. Solanum tuberosum) što ga ovako preporu\u010duju i što mu daje pravo da, \u010dak, i svoj muzej<\/a> ima?<\/p>\n Bogat je bjelan\u010devinama, mastima, ugljenim hidratima i to skrobom najviše, mineralima, vitaminima C, B1 i B2. I sama kora krompira je korisna, jer ima fluora koji sprj\u010dava zubni karijes.<\/p>\n Vrline krompira su prvo otkrili starosjedioci Ju\u017ene Amerike. Španci su ga sa Anda donijeli u Evropu 1536. godine, slute\u0107i, mo\u017eda, da \u0107e kasnije spašavati Evropljane od gladi.<\/p>\n "Najve\u0107e blagostanje za ljude je krompir, i umrli – vladika stekao je besmrtnu zaslugu što ga je unio u Crnu Goru", zabilje\u017eio je Vuk Stef. Karad\u017ei\u0107 u svome djelu "Crna Gora i Crnogorci", izdatom 1837. godine.<\/p>\n Vladika o kome je rije\u010d je Petar I Petrovi\u0107, poznatiji kao Sveti Petar Cetinjski.<\/p>\n Rasprostranjeno je uvjerenje da je on krompir donio iz Rusije, ali je izvjesnije da je bila u pitanju Njema\u010dka. <\/p>\n U Srbiju je krompir donio prosvjetitelj Dositej Obradovi\u0107.<\/p>\n Kina je sada najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d krompira na svijetu, ali jedan Kinez pojede godišnje samo 40 kila krompira. Pore\u0111enja radi, Njemac godišnje ‘sma\u017ee’ 70 kila, a Poljak 130 kila. <\/p>\n Za Crnogorce, na \u017ealost, nemamo podatke, al da se jede – jede se.<\/p>\n I ne samo to, nego je sortiment krompira u Crnoj Gori prije pet godina po\u010deo da se kona\u010dno mijenja<\/a>. Sortu Kennebec, koja je godinama u crnogorskom sjemenarstvu bila neprikosnovena i u ukupnoj sadnji u\u010destvovala sa 50-70 posto, potisnula je sorta Agria.<\/p>\n Nije svejedno koji krompir \u0107ete saditi, ali ni kako \u0107ete ga pripremati za pojest. <\/p>\n Raskuvan krompir gubi hranljive sastojke. Zato bi ga trebalo kuvati na pari ili u maloj koli\u010dini vode, bez ljuštenja, da ne bi netragom otišli minerali i vitamini. Tako\u0111e, najmanji gubici su prilikom pe\u010denja sa ljuskom, ali ukoliko se ljušti, treba nastojati da to bude što tanje, jer se najviše bjelan\u010devina nalazi ispod same kore.<\/p>\n Ako sami ne znate bolje recepte, evo vam nekih ovdje<\/a> i …. ovdje<\/a>. <\/p>\n