Radosno srce je zdravije srce, zaklju\u010dak je ispitivanja koje je sprovedeno nad 3.000 odraslih osoba u Britaniji. <\/p>\n
Prema tom istra\u017eivanju, koje je predvodio dr Endru Steptou sa londonskog Univerzitetskog koled\u017ea, osobe boljeg raspolo\u017eenja imale su manji nivo hormona "kortisol", koji se naziva i "hormonom stresa", koji mo\u017ee izazvati pove\u0107an krvni pritisak, gojaznost i pad imunog sistema. <\/p>\n
Rezultati studije, objavljeni u Ameri\u010dkom \u010dasopisu za epidemiologiju, tako\u0111e pokazuju da \u017eene koje pokazuju više pozitivnih emocija imaju manji nivo dva protenina u krvi – "C-reaktivnog proteina" i "interleukina 6" – koji signaliziraju na opštu upalu organizma, a \u010dije hroni\u010dno prisustvo vremenom dovodi do sr\u010danih smetnji, pa \u010dak i do raka. <\/p>\n
Zbog svega toga istra\u017eiva\u010di smatraju da vesele osobe imaju ve\u0107i zdravstveni potencijal od onih koji su pod stalnim stresom ili su u stalnom neprijateljskom ili pesimisti\u010dkom raspolo\u017eenju, ali se uzroci toga i dalje ispituju. <\/p>\n
Jedna od mogu\u0107nosti je da veseli ljudi vode mnogo zdraviji \u017eivot, ali je studija pokazala da to nije baš uvek slu\u010daj. "Zbog toga tra\u017eimo ve\u0107u biološku povezanost izme\u0111u vesele prirode i zdravlja", rekao je Rojteru Steptou. <\/p>\n
Tokom istra\u017eivanja, dr Steptou i njegove kolege su od 2.873 ispitanika šest puta dnevno uzimali uzorke pljuva\u010dke, zajedno sa izjavom o tome kako se ose\u0107aju u tom trenutku – sre\u0107no, uzbu\u0111eno ili zadovoljno. <\/p>\n
Slede\u0107eg dana u\u010desnicima u anketi meren je nivo "C-reaktivnog proteina" i "interleukina 6". Rezaultati su pokazali da su i muškarci, i \u017eene koji su rekli da su radosni imali manji nivo kortizola tokom celog dana, \u010dak i kada su bili prisutni odre\u0111eni izaziva\u010di njegovog porasta, kao što su uzrast, kila\u017ea ili pušenje. Kod \u017eena, ali ne i kod muškaraca, pozitivne emocije su dovodile do smanjenja "C-reaktivnog proteina" i "Interleukina 6". Uzroci razli\u010ditosti zbog pola, me\u0111utim, nisu utvr\u0111eni. <\/p>\n
Steptou je objasnio da je veza izme\u0111u radosti i kortizola bila poznata iz nekih ranijih manjih studija, ali da je veza sa "C-reaktivnim proteinom" i "Interleukinom 6" tek sada dokazana. Sada kada se zna da je sre\u0107niji \u010dovek – zdraviji \u010dovek, ostaje pitanje kako da budemo sre\u0107ni, a time i zdraviji. Steptou, me\u0111utim, nema pravi odgovor na to pitanje i tvrdi da su sre\u0107a i radost produkt spleta okolnosti i prilika u kojima ljudi \u017eive. <\/p>\n
"Mi mo\u017eemo samo da pomognemo ljudima da prepoznaju ono što im popravlja raspolo\u017eenje i što ih \u010dini zadovoljnim i da im preporu\u010dimo da provode mnogo više vremena u tome", rekao je on.<\/p>\n
Blic<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Radosno srce je zdravije srce, zaklju\u010dak je ispitivanja koje je sprovedeno nad 3.000 odraslih osoba u Britaniji. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49351","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49351"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49351\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}