{"id":49350,"date":"2008-01-03T14:02:11","date_gmt":"2008-01-03T14:02:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49350"},"modified":"2008-01-03T14:02:11","modified_gmt":"2008-01-03T14:02:11","slug":"misterija-mumije-kraljice-hatsepsut","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/01\/03\/misterija-mumije-kraljice-hatsepsut\/","title":{"rendered":"Misterija mumije kraljice Hat\u0161epsut"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici u Egiptu ve\u0107 mjesecima poku&scaron;avaju da doka\u017eu da mumija, otkrivena u jednoj grobnici u Dolini kraljeva, pripada najmo\u0107nijoj \u017eeni faraonu, kraljici Hat&scaron;epsut, za \u010dije ostatke se dugo vjerovalo da su izgubljeni. <\/p>\n<p>Identifikacija mumije te\u010de sporo, ali se na osnovu DNK analize pretpostavlja da je, najverovatnije, ipak otkrivena mumija kraljice Hat&scaron;epsut.<\/p>\n<p>Otkri\u0107e mumije stare 3.500 godina, trebalo bi da bude jo&scaron; jedno u nizu spektakularnih arheolo&scaron;kih otkri\u0107a u Egiptu &#8211; od drevnih grobnica i mumija preko istrage o na\u010dinu na koji je umro kralj Tut do otkri\u0107a o potencijalnom najstarijem otisku \u010dove\u010dijeg stopala u oazi Siva.<\/p>\n<p>Pri\u010du o pronalasku mumije najmo\u0107nije egipatske kraljice pokrenula je televizija &quot;Diskaveri&quot;, ali dokazi koji su diosad izneti u specijalnoj emisiji &quot;Tajne egipatske izgubljene kraljice&quot; nisu objavljeni ni u jednom uglednom nau\u010dnom \u010dasopisu sveta. \u010cak su i nau\u010dnici, uklju\u010deni u projekat identifikacije mumije, izrazili sumnju u tvrdnje da je nepoznata mumija kralji\u010dina.<\/p>\n<p>&quot;Mislim da su ljudi sa &#8216;Diskaverija&#8217; oti&scaron;li predaleko. Oni misle da \u010dovek mo\u017ee da u dva po podne donese dokaze, pa da ve\u0107 u &scaron;est uve\u010de dodje po rezultate&quot;, izjavila je antropolog Andjelika Kortal.<\/p>\n<p>Egipatske vlasti su u junu objavile da je pronadjena mumija kraljice Hat&scaron;epsut, a mesec dana kasnije &quot;Diskaveri&quot; je emitovao dokumentarac u kojem su prikazana nau\u010dna otkri\u0107a do kojih se do&scaron;lo primenom trodimenzionalnog CT skeniranja i DNK analize.<\/p>\n<p>Misteriozna mumija je sada izlo\u017eena u staklenom kov\u010degu u Egipatskom muzeju u Kairu, u prostoriji predvidjenoj za kraljevske mumije. Mumija je pronadjena 1903. godine u grobu otkrivenom u Dolini kraljeva. U toj su grobnici su pronadjene mumije dveju \u017eena od kojih je prva bila u sarkofagu dadilje kraljice Hat&scaron;epsut, koja je posle preba\u010dena u kairski muzej, dok je druga ostavljena na tlu kako je i pronadjena.<\/p>\n<p>Telo \u017eene bilo je na podu grobnice, sa jednom rukom savijenom preko grudi, na na\u010din na koji su sahranjivani samo kraljevi i kraljice, a mumija je pro&scaron;le godine radi testiranja preba\u010dena u novu laboratoriju za genetska istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Egipatski funkcioner odgovoran za antikvitete, Zahi Havas, predvodi tim koji radi na identifikaciji mumije i ostaje pri stavu da je re\u010d o mumiji najpoznatije vladarke starog Egipta. Upravljanje vlastitom laboratorijom za analize DNK je veliki korak za Egipat u kojem ve\u0107 decenijama strani nau\u010dnici preuzimaju zasluge za najve\u0107a arheolo&scaron;ka otkri\u0107a, ocenila je agencija Aso&scaron;ijeted pres.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina dokaza koja je Havasa navela da je re\u010d o mumiji Hat&scaron;epsut poti\u010du od dokaza pribavljenih CT skenerima, a ne DNK analizom. Ti skeneri su pokazali da jedan kutnjak, pronadjen u hramu u Deir el Bahriju u zagrobnoj vazi na kojoj je bilo ime Hat&scaron;epsut, pripada faraonki jer u potpunosti odgovara &scaron;upljini u vilici mumije.<\/p>\n<p>Dalje, zahvaljuju\u0107i CT skenerima, Havasov tim je do&scaron;ao do sli\u010dnosti izmedju crta lica na mumiji i kontura lica drugih \u010dlanova porodice Hat&scaron;epsut, kao i do dokaza da je kraljica imala ko\u017eno oboljenje koje su imali i neki njeni srodnici.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici u laboratoriji Egipatskog muzeja sada uporedjuju delove DNK analize koja je dosad obavljena na pronadjenoj mumiji sa prethodno identifikovanom mumijom majke Hat&scaron;epsut, &scaron;to je ujedno prvi takav nau\u010dni poku&scaron;aj koji \u0107e biti izveden u Egiptu da bi se ustanovio identitet mumije.<\/p>\n<p>Neki egiptolozi veruju da je ovo najzna\u010dajnije otkri\u0107e posle pronalaska groba faraona Tutankamona, 1922. godine.<\/p>\n<p>Kraljica Hat&scaron;epsut, koja je vladala vi&scaron;e od 20 godina Egiptom u 15. veku pre Hrista, bila je najmo\u0107nija \u017eena u drevnom Egiptu, prva koja je krunisana sa svim po\u010dastima kao kralj, a ne &quot;obi\u010dna&quot; kraljica (kraljeva supruga) i koja je dobila svih pet po\u010dasnih imena faraona. To nije uspelo nijednoj kraljici pre, a ni posle nje. Okolnosti njene smrti su sumnjive, ali nakon sprovedenih istra\u017eivanja se, ipak, smatra da je umrla prirodnom smr\u0107u.<\/p>\n<p>AP\/Tanjug<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici u Egiptu ve\u0107 mjesecima poku&scaron;avaju da doka\u017eu da mumija, otkrivena u jednoj grobnici u Dolini kraljeva, pripada najmo\u0107nijoj \u017eeni faraonu, kraljici Hat&scaron;epsut, za \u010dije ostatke se dugo vjerovalo da su izgubljeni. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49350","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49350"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49350\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}