Ameri\u010dki nau\u010dnici upozoravaju da je gigantska Crna rupa, smještena u centru galaksije koju oni uporedjuju sa "Zvijezdom smrti" iz kultnog filma "Rat zvijezda", po\u010dela da "izbacuje" tako mo\u0107ne struje \u010destica koje bi mogle, budu li usmjerene prema našoj planeti, ugroziti \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n
Ameri\u010dki astronomi smatraju da razloga za paniku nema, ali opominju da bi struje tih \u010destica – okrenute prema Zemlji – bile u stanju da za samo dva-tri meseca unište sve na Zemlji, prethodno potpuno razrušivši njen ozonski zaštitni omota\u010d. Sama potencijalna pretnja dolazi iz nama susedne galaksije 3C321 unutar koje je u toku – na rastojanju 1,4 milijarde svetlosnih godina od nas – spajanje dva "sun\u010deva sistema".<\/p>\n
Takvi "kosmi\u010dki dogadjaji", smatraju Amerikanci, u stanju su da izvrše strašan uticaj na svaku od susednih galaksija, a erupcije \u010destica iz Crne rupe ne samo da mogu uništavati cele planete, koje im se nadju na putu, nego i dovesti do formiranja sasvim novih galaksija, piše "Glas javnosti".<\/p>\n
Crne rupe nalaze se u centru mnogih, mada ne svih, galaksija. Struje njihovih \u010destica šire se vasionom brzinom bliskom brzini svetlosti i savladavaju ogromna rastojanja, nose\u0107i sa sobom gigantsku koli\u010dinu rendgenskih i gama zraka. Smatra se da i naš Mle\u010dni put u svom središtu ima Crnu rupu.<\/p>\n
Ameri\u010dki nau\u010dnici su uvereni da je naša Zemlja sa Crnom rupom iz galaksije 3C321 imala sre\u0107e, a da galaksiju koja se našla na putu strujama njenih \u010destica o\u010dekuju, u najboljem slu\u010daju, velike promene i potresi. Zato što je od eruptivne Crne rupe udaljena samo 20.000 svetlosnih godina.<\/p>\n
Pribli\u017eno na istom rastojanju je naša Zemlja od centra Mle\u010dnog puta i njegove golom oku nevidljive Crne rupe.<\/p>\n
Naša planeta imala je sre\u0107e sa Crnom rupom iz galaksije 3C321 i zato što bi njenim \u010desticama – da bi atakovale Zemlju – bila potrebna milijarda i po svetlosnih godina, a one su, prema procenama Amerikanaca, proletele samo jedan ili dva miliona svetlosnih godina. Zato i nema nikakve neposredne opasnosti po Zemlju niti razloga za strahovanja.<\/p>\n
Sa ovim se, medjutim, nisu slo\u017eili neki autoritativni u\u010desnici nau\u010dnog skupa u Moskvi koji se bavio sudbinom kosmosa. <\/p>\n
!Neke kolege smatraju da takozvana tamna energija mo\u017ee dovesti do novog ‘velikog praska", saopštio je predstavnik moskovskog Instituta za kosmi\u010dka istra\u017eivanja Jurij Zajcev. <\/p>\n
Od svog nastanka, pre pribli\u017eno 13,7 milijardi godina, galaksije naše vaseljene se stalno udaljavaju jedna od druge. Smatralo se da \u0107e se to „razila\u017eenje galaksija" bar usporiti pod dejstvom njihovih gravitacionih polja. Medjutim, pre nekoliko godina je ubedljivo dokazano da se naš kosmos dalje ubrzano širi da postoji nešto dovoljno mo\u0107no što galaksije ‘gura’ jedne od drugih. Pretpostavlja se da je ta sila tamna kosmi\u010dka energija u koju su zaronjene sve galaksije i da se kosmos primi\u010de novom "velikom prasku".<\/p>\n
Glas Javnosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ameri\u010dki nau\u010dnici upozoravaju da je gigantska Crna rupa, smještena u centru galaksije koju oni uporedjuju sa "Zvijezdom smrti" iz kultnog filma "Rat zvijezda", po\u010dela da "izbacuje" tako mo\u0107ne struje \u010destica koje bi mogle, budu li usmjerene prema našoj planeti, ugroziti \u017eivot na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49347","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49347","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49347"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49347\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49347"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49347"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49347"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}