{"id":49345,"date":"2007-12-28T15:15:33","date_gmt":"2007-12-28T15:15:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49345"},"modified":"2007-12-28T15:15:33","modified_gmt":"2007-12-28T15:15:33","slug":"antarktik-privlaci-sve-vise-turista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/12\/28\/antarktik-privlaci-sve-vise-turista\/","title":{"rendered":"Antarktik privla\u010di sve vi\u0161e turista"},"content":{"rendered":"<p>Turisti sve vi&scaron;e posje\u0107uju Antarktik, kontinent na kojem se nalazi Ju\u017eni pol, najhladnije mjesto na Zemlji, gotovo uvijek prekriveno ledom, ali zbog nepostojanja zakonske regulative stru\u010dnjaci se pla&scaron;e da bi to moglo da dovede do pogubnih ekolo&scaron;kih posledica.<\/p>\n<p>&quot;Prema ekolo&scaron;kom protokolu Sekretarijata Arkti\u010dkog sporazuma, ceo Antarktik se smatra rezervatom&quot;, izjavio je Rojtersu D\u017eim Barns, izvr&scaron;ni direktor Koalicije Antarktika i Ju\u017enog okeana.<\/p>\n<p>U sezoni 1992\/93, oko 6.700 turista posetilo je Antarktik, dok je pro&scaron;le sezone tu destinaciju videlo 29.500 turista.<\/p>\n<p>Sedam dr\u017eava pola\u017ee pravo na Antarktik, pa \u010dak i na iste delove kontinenta, ali zasad vlasni&scaron;tvo nad Ju\u017enim polom nije regulisano.<\/p>\n<p>Sa 14,4 miliona kvadratnih kilometara on je peti najve\u0107i kontinent, iza Azije, Severne i Ju\u017ene Amerike, a samo su Evropa i Australija manji od njega. Oko 98 odsto povr&scaron;ine Antarktika je prekriveno ledom, \u010dija je prose\u010dna debljina oko 1,6 km.<\/p>\n<p>Antarktik je najhladniji, najsuvlji i najvetrovitiji kontinent na svetu, a takodje je kontinent s najve\u0107om prose\u010dnom nadmorskom visinom. Zbog malih padavina, ceo kontinent je tehni\u010dki najve\u0107a pustinja na svetu.<\/p>\n<p>Na njemu ne postoje stalne ljudske naseobine, a nastanjuju ga samo biljke i \u017eivotinje prilagodjene velikoj hladno\u0107i &#8211; pingvini, morski medvedi, mahovina, li&scaron;ajevi i mnogo vrsta algi.<\/p>\n<p>Sporazum o Antarktiku je potpisan 1959. godine sa ciljem spre\u010davanja vojnog pri&scaron;utva na tom kontinentu. Potpisnici se sastaju svake godine kako bi usvojili nove preporuke, ali kako zakonske regulative nema, ne postoji na\u010din da se preporuke nametnu.<\/p>\n<p>U skladu sa tim i antarkti\u010dki turizam je prili\u010dno prepu&scaron;ten sam sebi.<\/p>\n<p>Sedam turisti\u010dkih kompanija, koje propagiraju &quot;bezbedan i ekolo&scaron;ki odgovoran turizam&quot;, osnovale su Medjunarodno udru\u017eenje tur operatera Antakrktika. Udru\u017eenje broji 99 \u010dlanova, ali postoje i oni koji rade izvan njega ne obaziru\u0107i se na bezbednost i ekolo&scaron;ke preporuke.<\/p>\n<p>Turisti\u010dka agencija GAD Adventures, sa sedi&scaron;tem u Torontu, je \u010dlanica udru\u017eenja i turistima nudi devetnaestodnevno kzu\u017eno putovanje po ceni od 9.400 evra. Njihov brod, &quot;Eksplorer&quot;, je relativno mali, ima svega 75 metara i dvostruko brodsko korito tako da brod plovi pod motom &quot;brod za svaku destinaciju za putnike koji \u017eele da otputuju bilo gde&quot;.<\/p>\n<p>Ameri\u010dka kompanija Princess cruises organizuje dva puta godi&scaron;nje kru\u017ene ture iz Kalifornije na svom brodu &quot;Golden Princess&quot;, koji mo\u017ee da primi 2.425 putnika.<\/p>\n<p>Ono &scaron;to je zajedni\u010dko za obe kompanije, \u010dlanice Udru\u017eenja, jeste \u010dinjenica da nijedan od toliko brojnih turista ni nogom ne kro\u010di na Antarktik osim &scaron;to u\u017eiva u prelepim prizorima.<\/p>\n<p>Koliku &scaron;tetu pri\u010dine neodgovorne kompanije tek \u0107e se osetiti.<\/p>\n<p>Tanjug<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Turisti sve vi&scaron;e posje\u0107uju Antarktik, kontinent na kojem se nalazi Ju\u017eni pol, najhladnije mjesto na Zemlji, gotovo uvijek prekriveno ledom, ali zbog nepostojanja zakonske regulative stru\u010dnjaci se pla&scaron;e da bi to moglo da dovede do pogubnih ekolo&scaron;kih posledica.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49345","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49345"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49345\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}