{"id":49342,"date":"2007-12-25T11:27:49","date_gmt":"2007-12-25T11:27:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49342"},"modified":"2007-12-25T11:27:49","modified_gmt":"2007-12-25T11:27:49","slug":"izumi-koji-bi-mozda-spasili-zemlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/12\/25\/izumi-koji-bi-mozda-spasili-zemlju\/","title":{"rendered":"Izumi koji bi, mo\u017eda, spasili Zemlju"},"content":{"rendered":"

Nau\u010dnici su u ovoj godini došli do deset izuma, \u010diju je suštinu objavio ameri\u010dki \u010dasopis Vajered<\/em>, a prenose drugi mediji, navode\u0107i da pojedini nau\u010dnici smatraju da pove\u0107anje globalne temperature zahtijeva sprovo\u0111enje drasti\u010dnih mjera. <\/p>\n

\u010casopis je objavio opis deset izuma, me\u0111u kojima je pod brojem jedan idejni projekat "poljoprivrede na soliterima".<\/p>\n

Poljoprivreda na visini<\/strong><\/p>\n

Tu je i "efikasnije drve\u0107e", zatim "plodni okeani", "vješta\u010dke erupcije", "kosmi\u010dka ogledala", a zaklju\u010dni je "status kvo". <\/p>\n

Inspiracija za idejno rešenje deficita poljoprivrednog zemljišta, s obzirom na to da se 37 odsto zemljine površine ve\u0107 koristi za potrebe poljoprivrede, su takozvani ekološki soliteri, koji mogu da budu u funkciji 365 dana u godini. <\/p>\n

Prototip takvog nebodera, koji je stvorio profesor Kolumbijskog univerziteta Diks Despomjer, nalazi se u ameri\u010dkom muzeju nauke i industrije. <\/p>\n

U projektu "poljoprivrede na soliterima" se ukazuje i na to da \u0107e sa pove\u0107anjem broja stanovnika na Zemlji za 40 godina na 9,2 milijardi ljudi biti neophodno udvostru\u010denje proizvodnje hrane. <\/p>\n

Ekološke krave<\/strong><\/p>\n

U projektu "ekološki \u010distih krava" se upozorava da krave i druge doma\u0107e \u017eivotinje godišnje izbacuju preko izmeta 80 miliona tona metana, gasa sa efektom staklene bašte, koji je \u010dak 20 puta zasi\u0107eniji od ugljendioksida. <\/p>\n

Britanski nau\u010dnici su pronašli rješenje za ovaj problem u – bijelom luku, koji pri dodavanju sto\u010dnoj hrani uti\u010de na bakterije, proizvo\u0111a\u010de metana, i doprinosi boljem varenju. <\/p>\n

Za sada jedina zamjerka ovoj zamisli je da meso ovih \u017eivotinja poprima ukus koji se, najvjerovatnije, ne\u0107e baš dopasti potroša\u010dima. <\/p>\n

\u010cetka za ugalj<\/strong><\/p>\n

Što se ti\u010de "\u010detki za ugalj", profesor Klaus Lakner, fizi\u010dar Kolumbijskog univerziteta je projektovao maksi-\u010detku, visoku bezmalo 100 metara, za apsorpciju one koli\u010dine ugljendioksida koju emituje u atmosferu 15.000 automobila. <\/p>\n

Flota takvih ure\u0111aja, veli\u010dine Arizone, mogla bi da neutrališe otrovne gasove cijelog \u010dovje\u010danstva, samo ostaje nejasno šta da se dalje radi sa prikupljenim gasom. <\/p>\n

Kontrolisani uragani<\/strong><\/p>\n

Sli\u010dno je i sa "kontrolisanim uraganima" gdje fizi\u010dar Jevrejskog univerziteta Danijel Rozenfeld smatra da ubrizgavanjem prašine u osnovu uragana mo\u017ee da se poboljša slika dobijena sa satelita, i kontroliše njegovo kretanje i snaga. <\/p>\n

Ukoliko se, me\u0111utim, izgubi kontrola posljedice mogu da budu katastrofalne, posebno sa pravne ta\u010dke gledišta. <\/p>\n

Fabrike oblaka<\/strong><\/p>\n

Osmišljeni su i "brodovi-fabrike oblaka" u kojima flote brodova sa upravljanjem na daljinu, mogu da odbijaju sun\u010deve zrake, stvaraju\u0107i oblake vodene pare pomo\u0107u vode okeana. <\/p>\n

Prema rije\u010dima ameri\u010dkog fizi\u010dara D\u017eona Lathema i njegovog škotskog kolege Stefena Saltera, hiljadu ovakvih brodova mo\u017ee da sprije\u010di porast temperature, \u010dija je posljedica udvostru\u010denje koli\u010dine ugljendioksida u atmosferi. Me\u0111utim, potencijalne posljedice ove metode po klimu tek bi trebalo prou\u010diti. <\/p>\n

Efikasnije drve\u0107e<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dki nau\u010dnici su objavili istra\u017eivanje, \u010diji se cilj sastoji u genetskoj promjeni drve\u0107a, kako bi se primoralo da bude "efikasnije", odnosno da raste br\u017ee i smanji koli\u010dine lignina, hemijskog jedinjenja koje ote\u017eava njihovo pretvaranje u biološko gorivo. <\/p>\n

Na taj na\u010din, smatraju oni, drve\u0107e \u0107e apsorbovati više ugljendioksida preko korena, a preostali dio bi se koristio za biološko gorivo. Rizik je "samo" od narušavanja ekosistema na svjetskom nivou. <\/p>\n

Plodniji okeani<\/strong><\/p>\n

"Plodni okeani" se zasnivaju na ideji da se unošenjem u morsku vodu takvih elemenata, kao što su urin, ili gvo\u017e\u0111e pove\u0107ava njihova plodnost i sposobnost reprodukcije planktona, kako bi mogao da upija ve\u0107e koli\u010dine ugljendioksida. <\/p>\n

Umiru\u0107a flora okeana se, ina\u010de, talo\u017ei na dnu i sobom odnosi ugljenik, ali se opasnost krije u tome da se pove\u0107anjem koli\u010dine oslobo\u0111enog i apsorbovanog ugljenika pove\u0107ava kisjelost vode. <\/p>\n

Vješta\u010dke erupcije<\/strong><\/p>\n

"Vješta\u010dke erupcije" su koncepcija koju je predlo\u017eio dobitnik Nobelove nagrade Paul Krutcen smatraju\u0107i da bi rasprašivanje sumpora u atmosferu pomo\u0107u raketa, aviona, pa \u010dak i vješta\u010dkih vulkana, doprinijelo da se blokiraju sun\u010devi zraci, kao što je bilo 1991. godine pri erupciji vulkana Pinatubo na Filipinima. <\/p>\n

On je ocijenio da to mo\u017ee da za deset godina doprinese smanjenju temperature do nivoa devedeseth godina. Me\u0111utim, ako sve ne krene predvi\u0111enim tokom, bi\u0107e potrebno mnogo godina da se povrati ravnote\u017ea u atmosferi. <\/p>\n

Kosmi\u010dka ogledala<\/strong><\/p>\n

Šta re\u0107i za ideju "kosmi\u010dkih ogledala" koja predvi\u0111a solarni štit, površine 1,5 miliona kvadratnih metara, sa\u010dinjen od 16.000 milijardi ogledala i lansiran na orbitu pomo\u0107u ugljeni\u010dnog maksi-topa vrijednog 5.000 milijardi dolara. <\/p>\n

Pomo\u0107u ove ideje astronom iz Univerziteta Arizone Rod\u017eer End\u017eel namjerava da ohladi planetu. Rizik je u tome da u atmosferi mo\u017ee da izostane apsorpcija ugljenika i da se jednog trenutka ponovo pojavi efekat staklene bašte. <\/p>\n

Status – kvo<\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dni "status-kvo" je da navedeni genijalni projekti mogu da izazovu opasne posljedice u slu\u010daju da nešto krene naopako. Me\u0111utim, recidivi \u0107e biti manje pogubni nego posljedica potpune neaktivnosti, ukazuju nau\u010dnici. <\/p>\n

Jer, kako je naveden primjer, emitovanje 8,4 milijardi tona ugljendioksida svake godine i pove\u0107anje ukupne koli\u010dine ovog jedinjenja do rekordnog nivoa istovjetno je posljedicama najopasnijeg eksperimenta koje je \u010dovjek ikada izveo. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010dnici su u ovoj godini došli do deset izuma, \u010diju je suštinu objavio ameri\u010dki \u010dasopis Vajered<\/em>, a prenose drugi mediji, navode\u0107i da pojedini nau\u010dnici smatraju da pove\u0107anje globalne temperature zahtijeva sprovo\u0111enje drasti\u010dnih mjera. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49342","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49342","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49342"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49342\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49342"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49342"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49342"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}