Placevi na Mjesecu, gdje ve\u0107 oko tri miliona Zemljana podsjeduju imovinu, poskupili su za 40 odsto, pa se sada prodaju za devet dolara po hektaru!<\/p>\n
Prema oceni stru\u010dnjaka, \u010dije mišljenje prenosi ruska agencija RIA Novosti, cena placeva na Mesecu je rasla od 1997. do 2001. godine, a od 2002. do 2003. je padala, da bi od 2005. ponovo po\u010deo "mese\u010dev bum".<\/p>\n
Po\u010detkom ove godine, cene su bile ponovo ni\u017ee i iznosile šest dolara po hektaru.<\/p>\n
Trenutno najve\u0107i deo kupljene teritorije na Mesecu pripada Evropljanima, a najve\u0107i broj kupaca je iz Nema\u010dke. Iza njih su Švedjani, Britanci i Poljaci.<\/p>\n
Sve je po\u010delo 1980. godine kada je Amerikanac Denis Houp, koji \u017eivi u Gardnervilu, Nevada, zapao u nevolje. On se, posle burnog razvoda, gubitka posla i mora dugova našao na granici o\u010daja.<\/p>\n
No, sve se promenilo u jednoj jedinoj no\u0107i kada je pogledao u Mesec i setio se predavanja na univerzitetu u Oregonuskog koled\u017ea, na kojem je razmatrano pravo svojine.<\/p>\n
Houp je prou\u010dio sporazum UN iz 1967. godine i uo\u010dio da se u njemu ne pominju pojedinci i firme. Odmah je podneo zahtev katastarskom birou u San Fransisku da mu se prizna vlasništvo na svim planetama i Mesecu sa izuzetkom Zemlje.<\/p>\n
Houp tvrdi da je dokaz validnosti njegovog zahteva \u010dinjenica da zvani\u010dni Vašington, Moskva i UN nisu reagovali na njegov zahtev za vlasništvo.<\/p>\n
Prodaja parcela na Mesecu unosan je posao za kalifornijske firme od kojih je najve\u0107a, "Lunarna ambasada" \u010diji osniva\u010d i vlasnik je Houp, prošle godine prodala zemljišta na Mesecu u vrednosti više od milion dolara.<\/p>\n
Do sada je na Mesecu kupljeno oko 410 miliona hektara. Stru\u010dnjaci, medjutim, tvrde da tapije koje izdaje "Lunarna ambasada" nemaju pravnu valjanost.<\/p>\n
Uprkos tome, ogroman broj ljudi ve\u0107 "poseduje" placeve na Mesecu i Marsu. Na tom spisku su i neke velike korporacije \u010diji pravnici procenjuju da \u0107e tapija za parcelu na Mesecu pru\u017eiti mogu\u0107nost za izbegavanje poreza u budu\u0107nosti.<\/p>\n
Plac na Mesecu kupili su i Ronald Regan, D\u017eimi Karter, \u010dlanovi raznih kraljevskih porodica i oko 500 milionera, uglavnom holivudskih zvezda poput Toma Henksa, Nikol Kidman, Toma Kruza, D\u017eona Travolte, Harisona Forda, D\u017eord\u017ea Lukasa, Mika D\u017eegera, Klinta Istvuda, Arnolda Švarcenegera i Denisa Hopera.<\/p>\n
"Mese\u010deve agencije" otvaraju se i u Rusiji, Ukrajini, Moldaviji i Belorusiji, a vlasnici placeva na Mesecu su i više od 10.000 gradjana Zajednice Nezavisnih Dr\u017eava. Medju njima su Oleg Basilašvili, Aleksandar Rozenbaum, Jurij Šev\u010duk, Oleg Garkuša i Ilja Lagutenko, kao i kosmonaut Viktor Afanasjev.<\/p>\n
Kada \u0107e vlasnici "u\u0107i u posed" svojih placeva, to se još ne zna, ali se zna da postoji plan osvajanja Meseca.<\/p>\n
Ruska kosmi\u010dka agencija predvidja da do 2015. godine realizuje automatski bespilotni let prema programu "Luna-Glob", da u periodu od 2016. do 2025. na Mesec lansira automatski aparat, a posle 2026. bi\u0107e izvedeno iskrcavanje na Mesec. Od 2007. do 2032. godine, trebalo bi da na Zemljinom prirodnom satelitu bude ustanovljena stalna baza.<\/p>\n
Plan D\u017eord\u017ea Buša o osvajanju kosmosa uklju\u010duje slanje automatske sonde na Mesec 2008. godine, novo iskrcavanje posade na Mesec 2015. godine i, u perspektivi, uspostavljanje baze odakle bi bili izvedeni letovi ka drugim planetama Sun\u010devog sistema, po\u010dev od Marsa.<\/p>\n
Evropska kosmi\u010dka agencija (EKA) planira da pošalje posadu na Mesec izmedju 2020. i 2025. godine.<\/p>\n
Tanjug\/MONDO<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Placevi na Mjesecu, gdje ve\u0107 oko tri miliona Zemljana podsjeduju imovinu, poskupili su za 40 odsto, pa se sada prodaju za devet dolara po hektaru!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49338","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49338"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49338\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}