{"id":49336,"date":"2007-12-18T11:49:06","date_gmt":"2007-12-18T11:49:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49336"},"modified":"2007-12-18T11:49:06","modified_gmt":"2007-12-18T11:49:06","slug":"majmuni-talentovani-za-sabiranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/12\/18\/majmuni-talentovani-za-sabiranje\/","title":{"rendered":"Majmuni talentovani za sabiranje"},"content":{"rendered":"<p>Majmuni mogu kao i ljudi da obave odre\u0111ene matemati\u010dke zadatke, kao &scaron;to je sabiranje, saop&scaron;tili su ameri\u010dki nau\u010dnici u studiji objavljenoj u SAD.<\/p>\n<p>Prethodna istra\u017eivanja su pokazala da ljudi i \u017eivotinje imaju sposobnost da mentalno predstave i uporede brojeve. \u017divotinje, mlade ili odrasle, mogu da naprave razliku izme\u0111u \u010detiri i osam predmeta. <\/p>\n<p>Ali do sada nije dokazano da \u017eivotinje mogu da ra\u010dunaju, naveli su stru\u010dnjaci sa Univerziteta \u0110uk.<\/p>\n<p>&quot;Znali smo da \u017eivotinje mogu da prepoznaju neku koli\u010dinu, ali nismo znali da li su sposobne da izvr&scaron;e neku aritmeti\u010dku radnju, kao &scaron;to je sabiranje. Na&scaron;a studija pokazuje da su sposobne i za to&quot;, izjavila je jedna od autora studije D\u017eesika Kentlon (Je&scaron;ica Cantlon).<\/p>\n<p>D\u017eesika Kentlon i Elizabet Brenon (Elisabeth Brannon) su sprovele studiju nad makaki majmunima, koje su stavile ispred kompjuterskih ekrana. Prikazivale su im odre\u0111eni broj ta\u010daka. U odre\u0111enom trenutku su te ta\u010dke nestajale sa ekrana i prikazan je drugi broj ta\u010daka.<\/p>\n<p>I te ta\u010dke su potom nestajale sa ekrana, a potom bi se pojavio novi ekran, podeljen na pola. Na jednoj polovini je bio sabran broj prethodno prikazanih ta\u010daka, a na drugoj polovini drugi broj ta\u010daka koji nema nikave veze s prethodnim.<\/p>\n<p>Majmuni su bili nagra\u0111eni ako bi dodirnuli pravilnu polovinu ekrana, sa ta\u010dno sabranim ta\u010dkama. Vi&scaron;e od 76 odsto majmuna je znalo odgovor.<\/p>\n<p>Isti test je sproveden sa studentima, i 94 odsto studenata je ta\u010dno odgovorilo.<\/p>\n<p>Studenti i majmuni su naj\u010de&scaron;\u0107e gre&scaron;ili kada je na drugoj polovini ekrana, broj ta\u010daka bio pribli\u017ean ta\u010dnom odgovoru.<\/p>\n<p>&quot;Ako bi ta\u010dan odgovor bio 11, a na drugoj polovini ekrana s neta\u010dnim odgovorom bilo 12, majmuni i studenti su \u010de&scaron;\u0107e gre&scaron;ili&quot;, rekla je D\u017eesika Kentlon i dodala da sposobnost majmuna i ljudi da izvr&scaron;avaju proste matemati\u010dke radnje predstavlja znak zajedni\u010dke evolucije te dve vrste.<\/p>\n<p>Razlika izme\u0111u ljudi i \u017eivotinja jeste &scaron;to ljudi imaju sposobnost govora i pisanja.<\/p>\n<p>&quot;Ljudi mogu da predstave neki koncept brojeva pomo\u0107u znakova, &scaron;to majmuni ne mogu. Oni ne mogu, na primer da naprave razliku izme\u0111u 2000 i 2001 predmeta. Na&scaron;a studija je ipak pokazala da i jedni i drugi mogu isto mentalno da prepoznaju prosto sabiranje predmeta&quot;, dodala je ona.<\/p>\n<p>Beta<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Majmuni mogu kao i ljudi da obave odre\u0111ene matemati\u010dke zadatke, kao &scaron;to je sabiranje, saop&scaron;tili su ameri\u010dki nau\u010dnici u studiji objavljenoj u SAD.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49336","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49336"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49336\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}