Neoborivi dokaz o nekadašnjoj sili JNA pokazuje primjer podzemnog skloništa bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita skrivenog duboko u utrobi planine Prednj kod Konjica, koje je i danas prvorazredna senzacija \u010dak i za pripadnike EUFO i NATO u BiH.<\/p>\n
Novinari banjalu\u010dkog lista "Pres RS" obišli su ovaj jedinstveni vojni kompleks koji se prostire na 6.500 kvadradtnih metara, a za koji su do 1992. godine znali samo 16 vojnika zadu\u017eenih za njegovo odr\u017eavanje i \u010detiri najviša oficira u nekadašnjoj JNA, pod jedinstvenom šifrom "D-0".<\/p>\n
O kakvom se opremljenom bunkeru radi govori podatak da ni obli\u017enji meštani ovog kraja u BiH nisu ni naslutili šta im se nalazi ispred nosa, jer sam ulaz u sklonište je tako vešto kamufliran da ni slu\u010dajni prolaznici nikada ne bi mogli da zaklju\u010de šta se nalazi u utrobi planine Prednj. Ni po \u010demu se ne mo\u017ee zaklju\u010diti da se u unutrašnjosti nalazi pravi podzemni grad, opremljen tako da \u010doveku bukvalno ništa ne mo\u017ee da nedostaje ni tokom du\u017eeg boravka u njemu.<\/p>\n
Pred po\u010detak rata u BiH, JNA je napustila ovaj objekat, a tadašnji komadant sarajevske armijske oblasti, general Milutin Kukanjac, u maju 1992. godine izdao je naredenje da se bunker sruši kako ne bi pao u ruke muslimanskoj Armiji BiH. Ovo je javno ustvrdio penzionisani pukovnik Vojske Federacije BiH (FBiH), koji je otkrio da je u objektu bilo postavljeno 4,5 tona trotila koji je trebalo da aktiviran sa bezbednosne udaljenosti.<\/p>\n
Grabovica, posleratni šef smene u podzemnom skloništu, koji je punih 13 godina \u010duvao tajnu o bunkeru, rekao je i da je on li\u010dno pokidao \u017eice povezane eksplozivom, tako da je "spre\u010dio da sve ode u vazduh".<\/p>\n
Sadašnji komandir objekta kaplar Almir Gaki\u0107 ka\u017ee za "Pres RS" da ne mo\u017ee da potvrdi navode Šerifa Grabovice, ali isti\u010de da je, nakon što je JNA napustila objekat, on prešao u ruke bošnja\u010dke Armije BiH. Tokom rata nije slu\u017eio za potrebe vojske jer njegovi kapaciteti nikako nisu mogli da se iskoriste u ratu.<\/p>\n
"Bunker je sagradjen za slu\u010daj izbijanja tre\u0107eg svetskog rata i nuklearnog sukoba izmedju zapadnog i isto\u010dnog bloka. Kako je Jugoslavija bila u Pokretu nesvrstanih, odnosno izmedju Istoka i Zapada, bunker je trebalo da poslu\u017ei kao uto\u010dište za najve\u0107i vojni i politi\u010dki vrh nekadašnje dr\u017eave", isti\u010de Gaki\u0107.<\/p>\n
Sama izgradnja objekta, koja je trajala od 1953. do 1979. godine, obavijena je velom tajne i niko pouzdano ne zna kako je mogu\u0107e da je na samo pet minuta vo\u017enje od Konjica izgradjen \u010ditav jedan podzemni grad, a da za to niko nije znao. Pretpostavlja se da je tokom gradnje iskopano 20.000 kubika zemlje i kamena, ali niko nije ni \u010duo ni video gde je zemlja odvezena. Kru\u017ee pri\u010de da je deo tog materijala iskoriš\u0107en za potrebe formiranja Jablani\u010dkog jezera. Takodje, malo se zna i tome koliko je ljudi gradilo atomsko sklonište, ko su bili ti ljudi i kakva im je bila dalja sudbina. <\/p>\n
Press RS<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Neoborivi dokaz o nekadašnjoj sili JNA pokazuje primjer podzemnog skloništa bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita skrivenog duboko u utrobi planine Prednj kod Konjica, koje je i danas prvorazredna senzacija \u010dak i za pripadnike EUFO i NATO u BiH.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49316","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49316"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49316\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}