{"id":49307,"date":"2007-11-11T10:11:24","date_gmt":"2007-11-11T10:11:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49307"},"modified":"2007-11-11T10:11:24","modified_gmt":"2007-11-11T10:11:24","slug":"muzicke-note-otkrivene-u-tajnoj-veceri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/11\/11\/muzicke-note-otkrivene-u-tajnoj-veceri\/","title":{"rendered":"Muzi\u010dke note otkrivene u ‘Tajnoj ve\u010deri’"},"content":{"rendered":"

\u0110ovani Marija Pala, italijanski muzi\u010dar i kompjuterski tehni\u010dar, ka\u017ee da je pronašao novi Da Vin\u010dijev kod<\/em>. On tvrdi da je otkrio kodirane muzi\u010dke note na \u010duvenoj freski Leonarda da Vin\u010dija \\'Tajna ve\u010dera\\’, i da postoji mogu\u0107nost da je \u010duveni renesansni majstor ostavio skrivenu kompoziciju kao muzi\u010dku pratnju scene naslikane u 15. vijeku. <\/p>\n

"Zvu\u010di kao rekvijem", izjavio je Pala. "To je poput zvu\u010dne podloge koja isti\u010de Isusovu patnju". Slikana od 1494. do 1498. u dominikanskoj crkvi Santa Marija dele Gracije u Milanu, "Tajna ve\u010dera" prikazuje klju\u010dni momenat tokom poslednjeg obroka koji je Isus podelio sa svojih 12 apostola pre raspe\u0107a – šok sledbenika Bo\u017ejeg sina u trenutku kada saznaju da je me\u0111u njima izdajnik. <\/p>\n

Pala, 45-godišnji muzi\u010dar koji \u017eivi nadomak grada Le\u010de, na jugu Italije, po\u010deo je da prou\u010dava jedno od naj\u010duvenijih sakralnih dela hriš\u0107anstva 2003. godine, kada je na televiziji \u010duo vest da stru\u010dnjaci veruju da je slavni slikar i pronalaza\u010d sakrio u fresci muzi\u010dku kompoziciju. "Kao muzi\u010dar \u017eeleo sam da zavirim dublje", kazao je Pala, prenela je agencija AP. <\/p>\n

U svojoj knjizi "La musica celata" (Skrivena muzika), koja je objavljena ju\u010de, on objašnjava kako je pojedine elemente slike interpretirao kao muzi\u010dke šifrovane poruke. Izvla\u010denjem notnih linija preko slike, palo mu je u o\u010di da vekne hleba na stolu kao i ruke Isusove i apostola mogu da predstavljaju muzi\u010dke note. To se sve uklapa u hriš\u0107ansku simboliku – hleb, koji predstavlja Isusovo telo, i ruke, koje slu\u017ee da blagoslove hranu, kazao je Pala. Me\u0111utim, note nisu imale nikakvog muzi\u010dkog smisla sve dok nije shvatio da ih treba \u010ditati sa desna na levo, slede\u0107i Da Vin\u010dijev poseban stil pisanja. <\/p>\n

U svojoj knjici, Pala tako\u0111e objašnjava kako je pronašao druge šifrovane kodove u slici koji otkrivaju ritam kompozicije i trajanje svake note. Rezultat njegove pretrage je "himna Bogu" u trajanju od 40 sekundi za koju Pala ka\u017ee da najbolje zvu\u010di na orguljama, instrument koji se u Da Vin\u010dijevo doba najviše koristio za izvo\u0111enje duhovne muzike. <\/p>\n

Alesandro Veloci, stru\u010dnjak i direktor muzeja posve\u0107enom velikom umetniku u njegovom rodnom mestu Vin\u010di, ka\u017ee da nije video Palino istra\u017eivanje ali da je njegova hipoteza sasvim mogu\u0107a. Vecozi je naveo da su prethodna istra\u017eivanja pokazala da ruke apostola na slici mogu ozna\u010davati note gregorijanskog napeva ali da dosad niko nije pokušao da uklju\u010di i vekne hleba. "Uvek postoji opasnost da vidite nešto \u010dega nema, ali \u010dinjenica je da je slika skladno podeljena, a gde ima harmoni\u010dnih proporcija, mo\u017ee se na\u0107i muzika". <\/p>\n

Veloci je tako\u0111e napomenuo da premda je Da Vin\u010di najviše bio poznat po svom slikarstvu, skulpturama i vizionarskim pronalascima, on je tako\u0111e bio i muzi\u010dar. Da Vin\u010di je svirao liru, konstruisao je nekoliko instrumenata i u njegovim spisima ima i muzi\u010dkih rebusa koje treba \u010ditati sa desna na levo.<\/p>\n

Blic<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0110ovani Marija Pala, italijanski muzi\u010dar i kompjuterski tehni\u010dar, ka\u017ee da je pronašao novi Da Vin\u010dijev kod<\/em>. On tvrdi da je otkrio kodirane muzi\u010dke note na \u010duvenoj freski Leonarda da Vin\u010dija ‘Tajna ve\u010dera’, i da postoji mogu\u0107nost da je \u010duveni renesansni majstor ostavio skrivenu kompoziciju kao muzi\u010dku pratnju scene naslikane u 15. vijeku. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49307","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49307"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49307\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}