Sredinom prošlog vijeka nuklearne supersile ispaljivale su, iz zaba\u010denih podru\u010dja, atomske bombe ravno u atmosferu. Danas, u pustinji ameri\u010dke dr\u017eave Nevade, turisti mogu da obi\u0111u jedan od takvih poligona. <\/p>\n
Re\u010d je o mestu nad kojim su se \u010desto dizale atomske pe\u010durke. Poligon je po\u010deo je da se koristi decembra 1950. godine, kada je predsednik Hari Truman preselio program nuklernih proba iz Pacifika u pustinjsko podru\u010dje Nevade. Tokom naredne \u010detiri decenije, 10.000 ljudi je radilo na usavršavanju atomskih bombi. U Nevadi je ispaljeno stotinu nuklearnih bombi iznad zemlje, pre nego što su takvi testovi zabranjeni, jula 1962. <\/p>\n
Istorija atomskih proba sa\u010duvana je u Muzeju atomskih proba, u Las Vegasu, koji je osnovala Istorijska fondacija nuklearnog poligona u Nevadi. U muzeju se mogu videti filmovi o probama i predmeti koris\u0107eni na poligonu. <\/p>\n
"Zora još nije zarudela, a izgledalo je kao da se odjednom upalili sto hiljada reflektora. Sevnulo je vrlo kratko, deli\u0107 sekunde, a onda je vatrena kugla po\u010dela da raste", rekao je za Glas Amerike (VOA) Rod\u017eer Steli, jedan od nau\u010dnika koji je radio na probama. <\/p>\n
"\u010cesto smo sedeli kraj jedne od kontrolnih ta\u010daka i posmatrali eksplozije. Ponekad se nisu odvijale kako treba i tad smo postajali nervozni i uznemireni. Kada su bile dobre, bili smo vrlo uzbudjeni i trebalo nam je neko vreme da se smirimo", ka\u017ee Bob Keler, bivši radnik sa poligona. <\/p>\n
Jedna od stanica u okviru turisti\u010dkog obilaska, koji organizuje ministarstvo energetike SAD, jeste krater Sedan. To je ogromna rupa stvorena 1962. godine eksplozijom termonuklearne bombe od 104 kilotona, na dubini od 193 metra. Atomska bomba ba\u010dena na Hirošimu imala je 15 kilotona. <\/p>\n
Sa podzemnim eksplozijama se po\u010delo pošto su nadzemne zabranjene u nastojanju da se spre\u010di širenje radioaktivnih \u010destica. <\/p>\n
Krater Sedan nastao je izbacivanjem oko 12 miliona tona zemlje, i kako prvi posetioci ka\u017eu, tu rupu treba svojim o\u010dima videti da bi se shvatila snaga nuklearne eksplozije. <\/p>\n
Vodi\u010di su penzionisani radnici i stru\u010dnjaci koji su radili na poligonu na kome je izvršeno 828 podzemnih eksplozija. Sve dok i one nisu obustavljene 1992. godine, kada su SAD sa Rusijom i Francuskom potpisale sporazum o njihovoj zabrani. Neke od preostalih podzemnih instalacija nikada nisu upotrebljene. <\/p>\n
Danas, poligoni za odlaganje nuklearnog otpada još pre\u010diš\u0107avaju materijal zaostao posle višegodišnjih testova. U pustinji se još mogu videti ostaci dvospratne drvene gradjevine iz 1955. godine, podignute za merenje u\u010dinka atmosferske probe bombe od 29 kilotona. Usporeni snimak probe, sa automobilima i drve\u0107em, deluje zastrašuju\u0107e. <\/p>\n
Penzionisani nau\u010dnik Rod\u017eer Stenli ka\u017ee da su ovi testovi otvorili vrata \u010ditavoj novoj disciplini u oblasti fizike: "Ponekad se \u010dini da smo samo donosili atomske bombe u pustinju, zakopavali ih u rupe i ispaljivali. Pitanje nije bilo da li \u0107e one eksplodirati ve\u0107 – šta se dogadja kada eksplodiraju? Morali smo da se bavimo dijagnostikom i to je bila potpuno nova grana fizike". <\/p>\n
Beta\/VOA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sredinom prošlog vijeka nuklearne supersile ispaljivale su, iz zaba\u010denih podru\u010dja, atomske bombe ravno u atmosferu. Danas, u pustinji ameri\u010dke dr\u017eave Nevade, turisti mogu da obi\u0111u jedan od takvih poligona. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49302","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49302"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49302\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}