{"id":49300,"date":"2007-11-04T09:23:28","date_gmt":"2007-11-04T09:23:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49300"},"modified":"2007-11-04T09:23:28","modified_gmt":"2007-11-04T09:23:28","slug":"rehabilitacija-templara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/11\/04\/rehabilitacija-templara\/","title":{"rendered":"Rehabilitacija templara"},"content":{"rendered":"<p>Templarski red je osnovan 1118. u Jerusalimu pod nazivom &quot;Siroma&scaron;ni vojnici Hrista i Solomonovog hrama&quot; kako bi &scaron;titio hodo\u010dasnike koji su putovali u Svetu zemlju posle Prvog krsta&scaron;kog rata<\/p>\n<p>Istori\u010darima, ljubiteljima istorije i strastvenim kolekcionarima knjiga, oktobar \u0107e ostati upam\u0107en po odluci Vatikana da, posle vi&scaron;evekovnog strogog \u010duvanja tajne, najzad objavi dokumente koji u su&scaron;tini rehabilitaju templare, srednjovekovni hri&scaron;\u0107anski, vojni red koji je pre vi&scaron;e od 700 godina, izgleda, nepravedno osudjen za jeres i nemoral.<\/p>\n<p>Publikacija &quot;Procesus contra templarios&quot; je, u stvari, reprodukcija zabele\u017eaka sa sudjenja templarima, ali uklju\u010duje i &quot;&Scaron;inonski pergament&quot;, svedo\u010danstvo odluke pape Klementa V (1264-1314) da templare oslobodi optu\u017ebe za jeres.<\/p>\n<p>Re\u010d je o izuzetno obimnom radu koji je, po mi&scaron;ljenju stru\u010dnjaka, mnogo vi&scaron;e od knjige.<\/p>\n<p>&quot;Ovo je prekretnica jer je ovo prvi put da Vatikan objavljuje ovakva dokumenta&quot;, izjavila je Rojtersu profesor Barbara Frale, stru\u010dnjak za Srednji vek i Tajne arhive Vatikana, napominju\u0107i da nau\u010dnici nisu dosad imali priliku da vide nijedan originalan dokument sa sudjenja templarima.<\/p>\n<p>Dokumenta se nalaze u kutiji od meke ko\u017ee \u010dija sadr\u017eina uklju\u010duje knjigu velikog formata s reprodukcijom originalnih pergamenata na latinskom i napomenama nau\u010dnika, a tu je reprodukcija &scaron;est vo&scaron;tanih pe\u010data koje su koristili inkvizitori iz 14. veka.<\/p>\n<p>Komplet je izradjen u 799 primeraka i ko&scaron;ta 5.900 evra. Do sada je naru\u010deno oko 500 kopija, a na raspolaganju je jo&scaron; 300.<\/p>\n<p>Prvi komplet, koji Tajne arhive Vatikana objavljuju u saradnji sa italijanskom fondacijom Skrinijum (Scrinium), uru\u010den je papi Benediktu XVI, a o\u010dekuje se da \u0107e ve\u0107inu publikacija kupiti specijalizovane biblioteke, najve\u0107i svetski univerziteti i vode\u0107i stru\u010dnjaci za Srednji vek.<\/p>\n<p>Posle gotovo 700 godina otkako su templari uhap&scaron;eni, te&scaron;ko je razlu\u010diti \u010dinjenice od predanja o redu koji je tokom istorije inspirisao brojne romanopisce i filmske re\u017eisere.<\/p>\n<p>Templarski red je osnovan 1118. godine u Jerusalimu pod nazivom &quot;Siroma&scaron;ni vojnici Hrista i Solomonovog hrama&quot; kako bi &scaron;titio hodo\u010dasnike koji su putovali u Svetu zemlju posle Prvog krsta&scaron;kog rata. &Scaron;tab im je bio u Jerusalimu, u gradjevini koja je danas deo D\u017eamije Al Aksa.<\/p>\n<p>Poput mnogih drugih mona&scaron;kih redova, templari su se zaricali na siroma&scaron;tvo, \u010dednost, poslu&scaron;nost i odricanje od sveta. Ipak, vremenom su uporedo s porastom vojne mo\u0107i stekli veliko bogatstvo i imovinu ne samo u Svetoj zemlji ve\u0107 i &scaron;irom zapadne Evrope.<\/p>\n<p>Prvi su razvili svojevrsan bankarski sistem zahvaljuju\u0107i kojem su u\u010destvovali u finansiranju brojnih ratova evropskih vladara.<\/p>\n<p>U 14. veku, ta\u010dnije u petak, 13. oktobra 1307. godine, francuski kralj Filip IV Lepi optu\u017eio je templare za jeres i nemoral, pa je naredio da oni budu uhap&scaron;eni i mu\u010deni, a imovina da im bude zaplenjena. Neki veruju da je, u narodnom predanju, ba&scaron; zato petak 13. do dan ostao kao &quot;dan koji donosi nesre\u0107u&quot;.<\/p>\n<p>Istori\u010dari veruju da je francuski kralj \u017eeleo, u stvari, da jednim potezom ubije dve muve &#8211; da se, s jedne strane, otarasi velikog duga templarima, po&scaron;to je od njih pozajmljivao dosta para da bi finansirao svoje ratovanje protiv Engleske, a s druge strane, da se domogne njihovog svekolikog bogatstva.<\/p>\n<p>Najzanimljiviji deo &quot;&Scaron;inonskog pergamenta&quot; pokazuje da je 1308. godine, po&scaron;to je saslu&scaron;ao Velikog majstora \u017daka de Molea i druge visoke \u010dlanove toga reda, papa Klement V oslobodio templare optu\u017ebe za jeres.<\/p>\n<p>Kasnije je, medjutim, pod pritiskom kralja, preina\u010dio tu odluku pa je red templara ukinut 1312. godine, a \u017dak de Mole je, zajedno sa svojim pomo\u0107nicima, spaljen na loma\u010di 1314. godine<\/p>\n<p>Preostali \u010dlanovi su se razbe\u017eali. Neki su pri&scaron;li drugim redovima, a to je verovatno razlog &scaron;to brojne grupe i danas tvrde da vuku korene od srednjovekovnih templara.<\/p>\n<p>&quot;&Scaron;inonski pergarment&quot; je 1628. godine pogre&scaron;no zaveden, a potom je dugo ostao &quot;zaturen&quot; u vatikanskim arhivama, sve dok ga 2001. godine nije prona&scaron;la Barbara Frale.<\/p>\n<p>&quot;Nisam mogla da verujem svojim o\u010dima! To je dokument za kojim su tragali mnogi istori\u010dari&quot;, rekla je 37-godi&scaron;nja nau\u010dnica.<\/p>\n<p><em>Rojters<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Templarski red je osnovan 1118. u Jerusalimu pod nazivom &quot;Siroma&scaron;ni vojnici Hrista i Solomonovog hrama&quot; kako bi &scaron;titio hodo\u010dasnike koji su putovali u Svetu zemlju posle Prvog krsta&scaron;kog rata<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49300","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49300","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49300"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49300\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49300"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49300"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49300"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}