{"id":49299,"date":"2007-11-03T11:26:02","date_gmt":"2007-11-03T11:26:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49299"},"modified":"2007-11-03T11:26:02","modified_gmt":"2007-11-03T11:26:02","slug":"bolesti-koje-ce-razoriti-covjecanstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/11\/03\/bolesti-koje-ce-razoriti-covjecanstvo\/","title":{"rendered":"Bolesti koje \u0107e razoriti \u010dovje\u010danstvo"},"content":{"rendered":"

Na listi su AIDS, Alzheimerova bolest, pti\u010dja i obi\u010dna gripa, shizofrenija, poreme\u0107aj što izaziva potrebu za konzumiranjem prašine, gline i ljepila, te tzv. Morgelonska bolest koja hara Amerikom<\/em> <\/p>\n

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je sastavila popis deset misterioznih bolesti današnjice za koje nema lijeka niti se zna kad \u0107e biti prona\u0111en. Me\u0111u najubojitijima na toj listi svakako su AIDS, Alzheimerova bolest i pri\u010dja gripa koja se sna\u017eno širi, poglavito u Aziji. No najtajnovitija je tzv. Morgelonska bolest koja se pojavila u Sjedinjenim Ameri\u010dkih Dr\u017eava i pokazala se jednom od najopasnijih jer se ne zna kako nastaje niti kako je lije\u010diti.<\/p>\n

* <\/strong>Alzheimerova demencija naj\u010deš\u0107i je tip degenerativne bolesti mozga. Od nje boluje jedan posto svjetske populacije starije od 70. godine. Naj\u010deš\u0107e se javlja u petom i šestom desetlje\u0107u \u017eivota te progredira. Otprilike u sljede\u0107ih pet godina nastupa teška demencija. Razlog nastanka bolesti je nepoznat iako se \u010deš\u0107e \u010duju teorije o genetskom podrijetlu. Poznato je, naime, da su potomci tih bolesnika i do deset puta ugro\u017eeniji da \u0107e oboljeti nego ostala populacija. <\/p>\n

Prepoznati bolest u samom po\u010detku nije lako. U klini\u010dkoj slici prisutni su simptomi poput brzog zaboravljanja, poteško\u0107a u \u010ditanju i pisanju, te teškog pronala\u017eenja rije\u010di u govoru. Uskoro, bolesnici više ne mogu obavljati ni svoj posao. Karakterne osobine im se zaoštravaju u negativnom smislu pa postaju još tvrdoglaviji ili škrtiji. No, u toj su fazi bolesnikove emocije još dobro o\u010duvane. S vremenom, stanje je sve te\u017ee, slabi orijentiranost u vremenu i prostoru te razumijevanje govora, a sve je ve\u0107a nezainteresiranost. Govor postaje sve siromašniji, a zatim prelazi u fazu eholalije, tj. automatskog ponavljanja rije\u010di u besmislenom nizu. Pojavljuju se stereotipni motorni pokreti i tzv. primitivni refleksi. Bolesnik naposljetku postaje vezan uz krevet. Zasad nema djelotvornog lijeka; svi oni na tr\u017eištu mogu samo usporiti tijek bolesti. <\/p>\n

*<\/strong> AIDS (sindrom ste\u010dene imunodeficijencije – Acquired Immuno Deficiency Syndrome) kroni\u010dna je neizlje\u010diva bolest uzrokovana HIV-om, virusom koji ošte\u0107uje i uništava stanice imunološkog sustava i tako onemogu\u0107uje organizmu da se bori protiv bakterijskih, virusnih i gljivi\u010dnih infekcija. Time ga \u010dini podlo\u017enijim infekcijama kojima bi se imunokompetentni organizam normalno mogao oduprijeti, kao što su upala plu\u0107a, meningitis i odre\u0111ene vrste tumora. Prema novom izvješ\u0107u Ujedinjenih naroda, prošle godine diljem svijeta zabilje\u017eeno je pet milijuna novih pacijenata i tri milijuna umrlih od AIDS-a. U protekla dva desetlje\u0107a AIDS je prouzro\u010dio smrt više od 22 milijuna ljudi. Pretpostavlja se da je 38 milijuna zara\u017eenih HIV-om, me\u0111u kojima ih je najviše u Africi, Indiji i Aziji. <\/p>\n

* <\/strong>Sindrom kroni\u010dne iscrpljenosti, kako su pokazala istra\u017eivanja, mo\u017ee biti posljedica hormonalne neuravnote\u017eenosti. Znanstvenici su dosad otkrili da je hormon ACTH, koji poma\u017ee tijelu da se nosi s fizi\u010dkim i psihi\u010dkim stresom, odgovoran za sindrom kroni\u010dne iscrpljenosti. Glavno obilje\u017eje tog oboljenja je pretjerani umor koji onemogu\u0107uje normalni rad. Ostali simptomi su osjetljivost na svjetlo, vrtoglavica, napadaji panike, menstrualni problemi, osip, neobjašnjivo pove\u0107anje ili smanjenje tjelesne te\u017eine te povišena tjelesna temperatura. <\/p>\n

*<\/strong> Creutzfeldt-Jakobova bolest degenerativna je, nepromjenjiva, kobna bolest mozga koja poga\u0111a jednu od milijun osoba. Najve\u0107i broj slu\u010daja registriran je u Velikoj Britaniji. Bolest su prvi opisali njema\u010dki neuropatolozi, Hans Gerhard Creutzfeldt 1920. te godinu kasnije, neovisno o njemu Alfons Jakob. Prvi simptomi se uglavnom javljaju u osoba starijih od 60 godina, a oko 90 posto pacijenata umre tijekom prve godine oboljenja. <\/p>\n

* <\/strong>Shizofrenija, kao malo koja bolest, pra\u0107ena je brojnim kontroverzama. \u010cak se ne mo\u017eemo dogovoriti ni oko njezinog naziva jer je neki zovu shizofrenija, a drugi ustrajavaju na nazivu šizofrenija. To je psihi\u010dka bolest, slo\u017eeni poreme\u0107aj funkcije mozga, a sastoji se od skupa karakteristi\u010dnih simptoma. Oboljeloj osobi ote\u017eano je, iskrivljeno ili sasvim onemogu\u0107eno razlikovanje stvarnih od nestvarnih do\u017eivljaja ili iskustava. Bolesnici ne mogu gajiti i iskazivati normalne osje\u0107ajne do\u017eivljaje prema drugim osobama, što im znatno narušava društveno funkcioniranje a mogu imati poteško\u0107a s pam\u0107enjem i ponašanjem.<\/p>\n

* <\/strong>Autoimuni poreme\u0107aji uklju\u010duju multiplu sklerozu i lupus. Multipla skleroza kroni\u010dna je neurološka bolest središnjeg \u017eiv\u010danog sustava koji se sastoji od dva dijela – mozga i le\u0111ne mo\u017edine. Funkcija tog sustava ovisi o stalnom i dovoljnom tijeku \u017eiv\u010danih impulsa kako bi se osiguralo normalno djelovanje cijelog organizma. Ve\u0107ini bolesnika prvi simptomi pojavljuju se izme\u0111u 20. i 45. godine, bolest se rijetko otkrije u dobi prije 15., a njezin nastup nakon 55. vrlo je rijedak. \u017dene obolijevaju dvaput \u010deš\u0107e nego muškarci. <\/p>\n

Sistemski eritemski lupus autoimuna je bolest vezivnog tkiva koja mo\u017ee zahvatiti razne dijelove tijela, od ko\u017ee do \u017eiv\u010danog sustava. Ne zna se što je uzrokuje, ali u njezinom nastajanju ulogu igraju nasljedni te vanjski \u010dimbenici – uzimanje nekih lijekova, izlaganje UV zrakama, te dijelovi nekih virusa.<\/p>\n

* <\/strong>Pti\u010dja gripa, poznata i kao Avian, napada ptice, ali i neke vrste sisavaca, svinje, konje, tuljane, kitove i ljude. Prvi put zabilje\u017eena je oko 1900. u Italiji, a danas je prisutna u gotovo cijelom svijetu. Verzija virusa H5N1, koja se pojavila 1997. smatra se izvorom budu\u0107e pandemije. Divlje ptice glavni su asimptomati\u010dni prijenosnici zaraze. Virus pti\u010dje gripe širi se zrakom ili gnojivom, a mo\u017ee se prenijeti i zaga\u0111enom vodom, hranom, oru\u0111em i odje\u0107om. No, nema dokaza da virus mo\u017ee pre\u017eivjeti u dobro kuhanom mesu. Inkubacija traje izme\u0111u tri i pet dana. Avian u ljudi uzrokuje simptome sli\u010dne ostalim oblicima gripe kao što su povišena temperatura, kašalj, suho grlo, bol u miši\u0107ima i konjunktivitis. U rijetkim slu\u010dajevima bolest je popra\u0107ena ote\u017eanim disanjem te upalom plu\u0107a. Postoji oko 140 vrsta virusa Avian, a za ljude su najopasnije verzije H1N1 i H5N1.<\/p>\n

* <\/strong>Obi\u010dna gripa mogla bi, kako upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, ove godine razviti se u pandemiju koja bi pogodila milijarde ljudi. Virus obi\u010dne gripe, influence, posve je razli\u010dit od današnjeg koji je uvelike mutirao i deset puta je razorniji i od onog iz 1918. godine koji je prouzro\u010dio španjolsku gripu. Tada su od nje umrli milijuni ljudi. Problem s gripom je u tome što tu bolest mnogi smatraju banalnom. Ameri\u010dki epidemiolozi, me\u0111utim, upozoravaju kako nije rijetkost da upravo mladi ljudi umru nakon zaraze (mutiranim) virusom gripe.<\/p>\n

Lidia \u010cerni<\/p>\n

Posu\u0111eno iz Vjesnika<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na listi su AIDS, Alzheimerova bolest, pti\u010dja i obi\u010dna gripa, shizofrenija, poreme\u0107aj što izaziva potrebu za konzumiranjem prašine, gline i ljepila, te tzv. Morgelonska bolest koja hara Amerikom<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49299","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49299","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49299"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49299\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}