{"id":49297,"date":"2007-11-01T11:41:28","date_gmt":"2007-11-01T11:41:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49297"},"modified":"2007-11-01T11:41:28","modified_gmt":"2007-11-01T11:41:28","slug":"sjeverni-pol-se-otapa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/11\/01\/sjeverni-pol-se-otapa\/","title":{"rendered":"Sjeverni pol se otapa"},"content":{"rendered":"<p>Arkti\u010dki led se u septembru 2007. smanjio na najmanju zabilje\u017eenu povr&scaron;inu, potukav&scaron;i rekord iz 2005.&nbsp; pa je i Sjeverozapadni prolaz, na sjeveru Kanade, bio otvoren za nesmetanu plovidbu. <\/p>\n<p>Putovanja preko leda ka Sjevernom polu mogla bi da postanu nemogu\u0107a ve\u0107 za deceniju ili dvije, zbog globalnog zagrijavanja, rekao je na seminaru o klimi u Norve&scaron;koj jedan od vode\u0107ih polarnih avanturista Berg Osland.<\/p>\n<p>Ovaj istra\u017eiva\u010d, koji je sam na skijama pre&scaron;ao zaledjeni Arkti\u010dki okean, kao i Antarktik, rekao je na seminaru u norve&scaron;kom parlamentu da bi za par godina svako ko po\u017eeli da ode na Sjeverni pol trebalo sa sobom da nosi &#8211; kajak. <\/p>\n<p>&quot;Dosta je \u010dudno misliti kako putovanja koja sam ja poduzimao ne\u0107e biti mogu\u0107a za 10 do 20 godina. Ali to bi lako moglo da se desi&quot;, rekao je Osland.<\/p>\n<p>Time bi se zavr&scaron;ilo doba putovanja preko leda koje je zapo\u010delo prije samo jednog vijeka &#8211; ameri\u010dki istra\u017eiva\u010d Robert Piri bio je prvi koji 1909. godine kro\u010dio na Sjeverni pol. <\/p>\n<p>Osland (45), koji je na Sjevernom polu bio nekoliko puta, rekao je da je tokom vremena sam po\u010deo da zapa\u017ea promjene u debljini leda. <\/p>\n<p>Na prvom putovanju, 1990. godine, led oko Sjevernog pola bio je tri metra debeo. &quot;Sada je 30 odsto tanji&quot;, rekao je Osland. <\/p>\n<p>Takodje, led je sve vi&scaron;e razbijen slobodnim vodenim povr&scaron;inama, jer se pojavljuju nove, a postoje\u0107e se &scaron;ire. To iziskuje preplivavanja u specijalnom odijelu za pre\u017eivljavanje, a za prevla\u010denje potrep&scaron;tina i opreme moraju se koristiti plutaju\u0107e saonice. <\/p>\n<p>Tokom ovogodi&scaron;nje ekspedicije, Osland je sa kolegom otkrio &#8211; prate\u0107i stazu slavnog polarnog istra\u017eiva\u010da Fridjofa Nansena &#8211; da je ostrvo Nortbruk u ruskom dijelu Arktika zapravo &quot;dvojac&quot;, to jest da se radi o dva ostrva. Led se toliko povukao da je otkrio kanal izmedju njih. <\/p>\n<p>Arkti\u010dki led se u septembru 2007. godine smanjio na najmanju zabilje\u017eenu povr&scaron;inu, potukav&scaron;i rekord iz 2005. godine, pa je i Sjeverozapadni prolaz, na sjeveru Kanade, bio otvoren za nesmetanu plovidbu, pokazali su snimci sa ameri\u010dkih satelita. <\/p>\n<p>Ljetnji led sada po\u010dinje nekoliko stotina sjevernije nego prije jednog vijeka, pa rijetko koja ekspedicija mo\u017ee, kao Osland 1990. godine, da krene na put pje&scaron;ke sa ruskog Kejp Arkti\u010deskija. Do \u010dvrstog leda se sada uglavnom sti\u017ee helikopterom. <\/p>\n<p>Polarni led se ponovo &scaron;iri, s obzirom na dolazak zime, ali mnogi eksperti za klimu procjenjuju da do kraja vijeka njega vi&scaron;e ne\u0107e biti tokom ljetnjih mjeseci, zbog poja\u010dane koncentracije izduvnih gasova &#8211; izaziva\u010da efekta staklene ba&scaron;te.<\/p>\n<p>Rojters\/Beta<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Arkti\u010dki led se u septembru 2007. smanjio na najmanju zabilje\u017eenu povr&scaron;inu, potukav&scaron;i rekord iz 2005.&nbsp; pa je i Sjeverozapadni prolaz, na sjeveru Kanade, bio otvoren za nesmetanu plovidbu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49297","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49297"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49297\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}