Jedna od doskorašnjih prepoznatljivih slika Gr\u010dke bio je magarac koji nosi vremešnog seljaka prašnjavim planinskim stazama, ali u poslednje vrijeme magaraca gotovo i da nema i ako se nastavi taj trend u naredne dvije decenije, magarci \u0107e izumrijeti.<\/p>\n
"Broj magaraca u Gr\u010dkoj dramati\u010dno je opao u poslednjih nekoliko godina", izjavio je Rojtersu Jorgos Arsenos, asistent profesora sa Fakulteta za veterinu na Aristotelovom univerzitetu.<\/p>\n
"Za poslednjih 50 godina, broj magaraca je opao za 96 odsto pa je od pola miliona iz decenije 50-ih ostalo imamo nešto više od 18.000", rekao je Arsenos.<\/p>\n
Mnogi su uginuli u razornim po\u017earima na jugu zemlje na Peoponezu, gde je \u017eivelo oko 40 odsto magaraca u Gr\u010dkoj. Do kraja godine bi\u0107e ih manje od 16.000, procenjuje Arsenos, a ako se taj trend nastavi, za 10 do 15 godina \u0107e ih biti manje od 1.000 magaraca.<\/p>\n
Tendencija opadanja broja magaraca prisutan je u zemljama severnog Mediterana, dok je u drugim podru\u010djima, populacija magaraca u usponu i iznosi oko 40 miliona, izjavio je istra\u017eiva\u010d Pol Starki na medjunarodnoj konferenciji o ulozi magaraca i mazgi na Mediteranu.<\/p>\n
Magarci, koji su vekovima koriš\u0107eni za prevoz ljudi i namirnica, postali su \u017ertve modernizacije.<\/p>\n
"Gde god ljudi mogu da zamene magarca motorizovanim transportom, oni to i \u010dine jer jer je mnogo zgodnije i br\u017ee", ka\u017ee Starki.<\/p>\n
Skoro svuda u Gr\u010dkoj automobili, kamioni, traktori i motocikli uzeli su primat – svuda osim na Hidri.<\/p>\n
Na ovom \u017eivopisnom ostrvu sve zavisi od magaraca i mazgi jer je upotreba motorizovanih vozila zabranjena. Tu nema ni automobila, ni bicikala, ni kamiona – jedino što se koristi za transport pored magaraca su konji.<\/p>\n
Glavni grad na ostvru se pru\u017ea od luke u brda gde se uzanim planinskim putevima jedino mogu probiti pešsaci i \u017eivotinje. Magarce i konje koriste i turisti za prevoz prtljaga do hotela i lokalni stanovnici kada se sele. Magarci na svojim ledjima prenesu i najve\u0107i deo djubreta, koje se napravi na ostrvu.<\/p>\n
"Ovde su magarci i mazge najzna\u010dajniji vid transporta. To je zapanjuju\u0107a \u010dinjenica usred Evrope", ka\u017ee Ed Emeri, koji je organizovao konferenciju o magarcima na Hidri na kojoj su razmatrani uzroci drašti\u010dnog pada populacije magaraca.<\/p>\n
Na samoj ivici doka u gradskoj luci, magarci i mazge strpljivo \u010dekaju da sa svojim vlasnicima da uplovi neki brod. Po iskrcavanju, vlasnici tovare na magarce cement, cigle, drvene elemente, nameštaj…<\/p>\n
"Oni nose sve od igala za šivenje do elektri\u010dnih fri\u017eidera", ka\u017ee Janis, jedan od vlasnika.<\/p>\n
"Ja ih (magarce) dr\u017eim zato što ih imam oduvek, od detinjstva, zato što ih volim", ka\u017ee on, glade\u0107i svoje dve mazge.<\/p>\n
Za turisti\u010dko razgledanje grada on napla\u0107uje 10 evra, a za selidbu \u010detvorostruko više.<\/p>\n
U Hidri ima oko 1.200 magaraca i mazgi. Prema re\u010dima gradona\u010delnika tog kamenitog ostrva Kostasa Anastopulosa, tu \u017eivi 10 odsto celokupne populacije magaraca u Gr\u010dkoj.<\/p>\n
Motorna vozila koristi jedino gradska uprava i to jedno vozilo za sakupljanje djubreta i jedan pik-up.<\/p>\n
Hidra je, medjutim, izolovan slu\u010daj jer se u ostatku zemlje pod pritiskom modernizacije magarcima piše crno.<\/p>\n
Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedna od doskorašnjih prepoznatljivih slika Gr\u010dke bio je magarac koji nosi vremešnog seljaka prašnjavim planinskim stazama, ali u poslednje vrijeme magaraca gotovo i da nema i ako se nastavi taj trend u naredne dvije decenije, magarci \u0107e izumrijeti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49292","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49292"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49292\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}