{"id":49287,"date":"2007-10-22T10:27:32","date_gmt":"2007-10-22T10:27:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49287"},"modified":"2007-10-22T10:27:32","modified_gmt":"2007-10-22T10:27:32","slug":"nesrece-na-pomolu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/10\/22\/nesrece-na-pomolu\/","title":{"rendered":"Nesre\u0107e na pomolu"},"content":{"rendered":"<p>Zaboravite svjetski terorizam. Ve\u0107 uveliko otkucavaju tempirane bombe kao &scaron;to su zemljotresi, vulkani i uragani, koji su daleko ozbiljnija opasnost za ve\u0107inu stanovni&scaron;tva na Zemlji.<\/p>\n<p><strong>Supervulkan<\/strong> &#8211; Svakih 50 milenijuma ogromna vulkanska erupcija izbaci dovoljno pepela i gasa da prekrije \u010ditav kontinent i potpuno zakloni Sunce, izazivaju\u0107i o&scaron;tru zimu. Za poslednjih 2,1 milion godina dve takve razorne erupcije potresle su koru planete u Jeloustonu u ameri\u010dkoj dr\u017eavi Vajoming. Tamo&scaron;nji vulkan se jo&scaron; nije smirio. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: *****<\/p>\n<p><strong>Zemljotres u Kaskadiji<\/strong> &#8211; Du\u017e zapadne obale SAD stvara se pritisak koji mo\u017ee da dovede do razornog zemljotresa, poput onog koji je pogodio Sumatru 2004. godine. Kad je oblast Kaskadije poslednji put bila pogodjena zemljotresom 1700. godine, talasi cunamija visoki i do 20 metara okupali su obale Kalifornije, Oregona i dr\u017eave Va&scaron;ington, prouzrokuju\u0107i o&scaron;te\u0107enja \u010dak i u Japanu. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: **<\/p>\n<p><strong>Njujor&scaron;ki uragan<\/strong> &#8211; Uragan nazvan Long ajlend ekspres za&scaron;ao je 1938. suvi&scaron;e severno od podru\u010dja gde je obi\u010dno harao i odneo 600 \u017eivota. S obzirom na to da klimatske promene uti\u010du na sve ve\u0107a pomeranja uragana iz uobi\u010dajenih podru\u010dja, samo je pitanje vremena slede\u0107e nesre\u0107e koja bi prouzrokovala evakuaciju tri miliona ljudi. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: **<\/p>\n<p><strong>Nestanak Golfske struje<\/strong> &#8211; Prema nedavnom izve&scaron;taju Medjunarodne grupe za klimatske promene (IPCC), Golfska struja \u0107e do 2100. godine da uspori za 50 odsto. A ako sasvim stane, zimske temperature \u0107e se, prema nekim istra\u017eivanjima, spu&scaron;tati i do 20 stepeni Celzijusa ispod nule. Ne\u0107e nastupiti ba&scaron; ledeno doba kao u filmu &quot;Dan posle sutra&quot;, ali svakako \u0107e biti zastra&scaron;uju\u0107e. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: ***<\/p>\n<p><strong>Megacunami <\/strong>&#8211; \u010citav zapadni deo vulkana Kumbre vijeha na kanarskom ostrvu La Palma lagano klizi ka moru. Tokom neke budu\u0107e erupcije i ogromnog odronjavanja zemlje u okean, voda \u0107e se podi\u0107i stotinama metara izazivaju\u0107i megacunami koji mo\u017ee potpuno da razori sve obale oko severnog dela Atlantskog okeana. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: ****<\/p>\n<p><strong>Pusto&scaron;enje <\/strong>&#8211; Do 2030. godine gotovo pola milijarde ljudi koji \u017eive nadomak obala Sredozemlja posmatra\u0107e s u\u017easom kako im se pustinja pribli\u017eava. Oblast veli\u010dine tri Srbije i dom za 16.000 ljudi do kraja ovog veka bi\u0107e ugro\u017eena preobra\u017eajem plodnog zemlji&scaron;ta u sparno carstvo peska i stenja. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: ***<\/p>\n<p><strong>Podizanje nivoa mora<\/strong> &#8211; Nasin ugledni nau\u010dnik za klimatske promene D\u017eim Hansen smatra da \u0107e topljenjem polarnih lednika u ovom veku do\u0107i do podizanja nivoa mora za jedan do dva metra, i nekoliko metara vi&scaron;e u slede\u0107em. Sada&scaron;nje obale kontinenata bi\u0107e potopljene. Porast od samo jednog metra ugrozio bi tre\u0107inu svetskih poljoprivrednih dobara, a porast od \u010detiri metra ostavio bi Majami na ostrvcetu 60 kilometara udaljenom od kopna. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: *****<\/p>\n<p><strong>Zemljotres u Tokiju<\/strong> &#8211; Nakon &scaron;to je veliki zemljotres Kanto pogodio Tokio 1923. godine, usledio je u\u017easan privredni kolaps. Verovatno\u0107a da japansku prestonicu pogodi zemljotres koji bi pri\u010dinio &scaron;tetu od 720 milijardi evra iznosi 30 odsto. Strahuje se da bi uni&scaron;tenje japanske privrede imalo jezive posledice &scaron;irom planete. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: **<\/p>\n<p><strong>Ru&scaron;enje prirodne brane<\/strong> &#8211; Odron prouzrokovan zemljotresom 1911. godine napravio je prirodnu branu na reci Murgab u Tad\u017eikistanu u srednjoj Aziji. Za skoro ceo jedan vek iza brane je nado&scaron;lo jezero Sarez duga\u010dko 60 kilometara. Ako bi novi zemljotres izazvao ru&scaron;enje brane, poplava bi razorila oblast koja pokriva nekoliko dr\u017eava i u kojoj \u017eivi pet miliona ljudi. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: *<\/p>\n<p><strong>Udar asteroida<\/strong> &#8211; Do sada je opa\u017eeno 713 asteroida promera jednog kilometra i vi&scaron;e, koji mogu da padnu na Zemlju. Udar asteroida velikog dva kilometra ispunio bi atmosferu pra&scaron;inom i prouzrokovao dugotrajno smrzavanje povr&scaron;ine planete. Poljoprivreda bi usahla i milijarde ljudi bi umrle. Sre\u0107om, takvi udari se de&scaron;avaju jednom u nekoliko miliona godina. <\/p>\n<p>Razorna mo\u0107: ***** <\/p>\n<p><em>Zabavnik <\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zaboravite svjetski terorizam. Ve\u0107 uveliko otkucavaju tempirane bombe kao &scaron;to su zemljotresi, vulkani i uragani, koji su daleko ozbiljnija opasnost za ve\u0107inu stanovni&scaron;tva na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49287"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49287\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}