{"id":49281,"date":"2007-10-13T23:33:59","date_gmt":"2007-10-13T23:33:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49281"},"modified":"2007-10-13T23:33:59","modified_gmt":"2007-10-13T23:33:59","slug":"zablude-o-ljudskom-tijelu-umu-i-izgledu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/10\/13\/zablude-o-ljudskom-tijelu-umu-i-izgledu\/","title":{"rendered":"Zablude o ljudskom tijelu, umu i izgledu"},"content":{"rendered":"<p>Neki od mitova stvarani vjekovima i danas uporno istrajavaju<\/p>\n<p>&nbsp; <\/p>\n<p>Maljavi mu&scaron;karci su sna\u017eniji <\/p>\n<p>Jevrejski narodni junak Samson izgubio je svoju snagu kad mu je Dalila odsekla kosu. Bila je to lepa pri\u010da, i dugo je istrajavalo verovanje da mu&scaron;kar\u010deva snaga i mu\u017eevnost po\u010divaju u njegovoj kosi. Ali, to je samo legenda. Kosa je ve\u0107 mrtva kad jednom izbije iz ko\u017ee i zbog toga ona ne mo\u017ee ni&scaron;ta da doprinese snazi njenog vlasnika. <\/p>\n<p>Ljudi koji mogu da budu hipnotisani su slaboumni <\/p>\n<p>U stvari, slaboumne, pokorne osobe najmanje su podlo\u017ene hipnozi. Najbolji subjekti su one osobe koje mogu da usmere svoje misli u nekom odre\u0111enom pravcu, a ta sposobnost je atribut visoke inteligencije. Drugo, pogre&scaron;no verovanje je da neka osoba mo\u017ee da bude hipnotisana nesvesno ili protiv svoje volje. To ne mo\u017ee da bude u\u010dinjeno bez subjektove saradnje. Isto tako, nije mogu\u0107e ubediti neku osobu pod hipnozom da u\u010dini ne&scaron;to &scaron;to joj je ina\u010de odvratno ili nije u saglasnosti sa njenim karakterom. <\/p>\n<p>Mu&scaron;karci imaju jedno rebro manje od \u017eene <\/p>\n<p>\u010cinjenica je da mu&scaron;karci i \u017eene imaju potpuno isti broj rebara &#8211; 12. Zabluda je verovatno nastala zbog izve&scaron;taja u knjizi. Postanje da je Bog izvadio jedno rebro iz Adama dok je ovaj spavao i da je od njega na\u010dinio Evu. <\/p>\n<p>Mada se mu&scaron;kar\u010deve i \u017eenine kosti u ve\u0107ini slu\u010dajeva razlikuju u veli\u010dini, samo u jednom slu\u010daju, ponekad postoji i broj\u010dana razlika &#8211; trti\u010dni ili repni pr&scaron;ljen. \u017dene \u010desto imaju u svojoj trti\u010dnoj kosti jedan pr&scaron;ljen manje od mu&scaron;karaca. <\/p>\n<p>\u017denin mozak je manji od mu&scaron;kog <\/p>\n<p>Uzimaju\u0107i u obzir proporcionalne veli\u010dine tela, te\u017eina mozga kod oba pola otprilike je ista. Veli\u010dina mozga varira samo u proporciji sa te\u017einom, stasom, staro&scaron;\u0107u i rasom. Ne postoje, me\u0111utim, nikakvi dokazi da veli\u010dina mozga ima veze sa inteligencijom njenog vlasnika. <\/p>\n<p>Slaba brada &#8211; slab karakter <\/p>\n<p>Postoji mi&scaron;ljenje da osobe sa slabo razvijenom bradom nemaju jak karakter. Me\u0111utim, to mi&scaron;ljenje nema nikakvog pokri\u0107a u \u010dinjenicama \u017eivota. Pruski kralj Fridrih Veliki, britanska kraljica Viktorija, \u010duvene sestre Bronte &#8211; svi su oni imali slabo razvijene brade, ali su bili sna\u017ene li\u010dnosti. Zabludu je, izgleda, podstakla sklonost ranih poslenika lepe knji\u017eevnosti ka reljefnom opisivanju svojih likova. Neki bokser, na primer, ili beskrupulozni poslovni magnat po\u010da&scaron;\u0107avani su &bdquo;sna\u017enom, isturenom bradom&quot;, dok je neki kriminalac opisivan kao osoba sa &bdquo;niskim \u010delom i blisko primaknutim o\u010dima&quot;. Kriminolozi ka\u017eu da ne postoje takve stvari kao &scaron;to su &bdquo;kriminalne crte lica&quot;. Prou\u010davanje ljudskih lica kao odraza karaktera nije nikakva nauka ve\u0107 najobi\u010dnije praznoverje. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neki od mitova stvarani vjekovima i danas uporno istrajavaju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49281","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49281","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49281"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49281\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49281"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49281"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49281"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}